WWF duboko zabrinut zbog izlijevanja nafte u Sredozemnom moru

Foto: Orbital EOS Analysis

ZAGREB – WWF je duboko zabrinut zbog izlijevanja nafte koje se dogodilo u Siriji prije tjedan dana. Ovaj incident koji se mogao spriječiti imat će trenutne i dugoročne učinke na obalne ekosustave i osjetljive zajednice na tom području. Ovo je drugo veliko izlijevanje nafte u regiji ove godine, priopćila je ova organizacija. 

Izlijevanje nafte od 800 km2 prijeti obali Cipra i Turske, s potencijalno razornim posljedicama po morsku bioraznolikost i ekosustave (što pokazuju nedavni satelitski snimci koje je Orbital EOS analizirao za WWF). Izlijevanje predstavlja ozbiljnu opasnost i za zajednice i poslovanja čija egzistencija ovisi o turizmu i morskim resursima.

Foto: Orbital EOS Analysis

Izlijevanje je poteklo iz Sirije, gdje je, prema lokalnim izvješćima, puknuće spremnika na termolektrani Baniyas dovelo do izlijevanja velikih količina goriva u more, a pogodilo je i nekoliko općina koje su već započele postupke čišćenja. Spremnik koji curi bio je napunjen s 15.000 tona goriva, prema sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA.

– Pozivamo sve pogođene zemlje da djeluju brzo i dodijele sredstva kako bi se moglo provesti učinkovito čišćenje pogođenih područja kako bi se izbjeglo daljnje rasipanje i zagađenje netaknutih staništa i morskih vrsta. Mediteranske zemlje moraju poduzeti snažne mjere usmjerene na obnovu i osiguranje zastarjele naftne i plinske infrastrukture kako bi se spriječili daljnji incidenti ove vrste koji utječu na vitalne ekosustave i ugrožene zajednice – rekao je Mauro Randone, koordinator Programa održivog plavog gospodarstva pri Mediteranskoj inicijativi WWF -a.

Nedavna nesreća je podsjetnik na velike rizike povezane s vađenjem i preradom ugljikovodika u poluzatvorenom bazenu Mediterana, koji ne dopušta raspršivanje nafte i gdje posljedice takvih nesreća mogu izazvati dugoročne negativne posljedice na obalne ekosustave i zajednice.

– Ovo je još jedan u nizu podsjetnika kakvu trajnu opasnost za društvo predstavlja oslanjanje na ugljikovodike. Za opstanak ljudske vrste ključno je da prestanemo koristiti fosilna goriva i razvoj temeljimo na drugim izvorima energije, prije svega onim obnovljivim. Mislim da ne treba dodatno naglašavati što bi ovakva havarija u Jadranu značila za ekonomije obalnih zajednica i ljude koji od mora žive – zaključio je Mosor Prvan, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Foto: Orbital EOS Analysis

WWF poziva mediteranske zemlje da:

  • postupno ukinu postojeće i zabrane nove projekte istraživanja, vađenja i prerade nafte i plina u regiji na način koji odražava ciljeve Pariškog sporazuma, te osiguraju da daljnja ulaganja ne budu usmjerena na razvoj nafte i plina;
  • usvoje dugoročnu energetsku viziju postavljanjem jasnih ciljeva za buduću uporabu energije i istraživanjem alternativnih izvora energije za naftu i plin;
  • rade s relevantnim međunarodnim organizacijama radi razmjene iskustava i učenja iz drugih zemalja u vezi s opskrbom energijom, pristupom i učinkovitom uporabom;
  • primjene jače propise za sprječavanje takvih nesreća, posebice ratifikacijom i učinkovitom provedbom relevantnih protokola Barcelonske konvencije (uključujući Protokol na moru, Protokol o izvorima s kopna, Protokol o sprječavanju i hitnim slučajevima).

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

EKOLOŠKA KATASTROFA Golema naftna mrlja širi se Sredozemljem, Cipar u stanju pripravnosti

Nakon subotnje havarije teretnog broda, naftna mrlja prijeti obali Grčke