Ove su četiri glavate želve na oporavku u Puli – Ozlijeđene od udaraca brodom, propelerom i ribarskim alatima

Foto: Aquarium Pula

PULA – U centru za oporavak morskih kornjača u Puli trenitno se nalaze 4 glavate želve; Ella-Ravka, Mini Koko, Luka-Amadeo i Martin, objavio je Aquarium Pula

Ella Ravka najduže je na oporavku, još od 18. lipnja 2020. godine. Teške ozljede oklopa (desni rub te duboku posjekotinu po sredini) zadobila je uslijed naleta brodice te je dugo bila pod posebnom skrbi (terapije antibioticima te svakodnevno ispiranje i mazanje rane). Ozljeda je u potpunosti zacijelila te kreće na rehabilitaciju u prostrani bazen NP Brijuni! Planiramo je vratiti u more za mjesec dana.

Luka Amadeo spolno zreli mužjak, stigao je u Centar 19. srpnja 2021. s velikom ozljedom glave i poremećajem plovnosti (plutanje na površini vode). Budući da ozljeda vrlo dobro zacjeljuje, ali životinja još uvijek pluta, pokušat ćemo regulirati plinove u širokom i dubokom bazenu NP Brijuni. Nadamo da će zajedno s Ellom -Ravkom biti vraćen u more.

Martin je manja jedinka, stigla je u Centar 21. travnja 2021. te je zbog progutane udice podvrgnut operaciji. Budući da zacjeljivanje rane teče bez većih problema, početkom lipnja premješten je u vanjski rehabilitacijski bazen akvarija. I Martina planiramo vratiti u more za, od prilike, mjesec dana.

Mini Koko je najmanja jedinka ikad u Centru (težine 85 g i duljine oklopa 8 cm), a stigla je u veljači 2021. u kritičnom stanju i s ozljedom lijevog oka. Trenutno se nalazi u našem unutrašnjem bazenu pod UV svjetlosti s težinom od 400 g i duljinom oklopa od 13 cm. Ipak za vraćanje u more pričekat će sljedeću godinu, da još malo naraste i ojača.

Foto: Šibenik Meteo / Ilustracija

Strogo zaštićene životinje

Glavata želva je najbrojnija od tri vrste morskih kornjača koje naseljavaju Sredozemno i Jadransko more. To je autohtona, danas ugrožena i strogo zaštićena vrsta. Glavate želve koje žive u Jadranskom moru, uglavnom su se izlegle na plažama u Grčkoj, Turskoj, Tunisu i Cipru.

Ove kornjače nažalost najčešće stradavaju od ljudi. Ribarski alati i plastika u koje se upletu ili progutaju, najčešći je uzrok uginuća uz najčešće veliku muku, a nerijetko nastradaju od propelera glisera.

Morske kornjače u zimskim mjesecima, kad je more najhladnije, hiberniraju na muljevitom morskom dnu. Tada troše minimalnu količine energije i rijetko izlaze na površinu po zrak. Ovo je razlog zbog čega zimi često nastradaju, tako što završe u pridnenim ribarskim mrežama kočama jer se uslijed naglog podizanja na površinu neaktivna životinja nađe u stanju šoka.

Često se dogodi da želva završi u plićaku, no ukoliko nije ozlijeđena ne smije je se dirati.

Foto: D.Holcer

Sustav za dojavu

Za praćenje stanja ozlijeđenih i uginulih strogo zaštićenih morskih kralješnjaka, Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vodi Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) u čijem radu sudjeluju ovlaštene veterinarske ambulante duž obale, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut i Aquarium Pula. Broj na koji se može prijaviti pronalazak ozlijeđene ili uginule morske kornjače je 112 tj. jedinstveni broj za hitne slučajeve.

D.G.