ZANIMLJIVO ISTRAŽIVANJE Razlikuje li se život umirovljenog pomorca od života ostalih umirovljenika?

Foto: Pixabay

Zanimljivo istraživanje o životu pomoraca kad konačno privežu svoj životni posao na kopno i odu u mirovinu, proveo je diplomant Pomorskog fakulteta u Splitu Ivan Duje Bakota, s diplomskim radom „Izazovi treće životne dobi kod pomoraca“. Razlikuje li se život umirovljenog pomorca od ostalih umirovljenika, pokušao je dokazati kroz dvije hipoteze; da su umirovljeni pomorci suočeni s većim poteškoćama u društvenom sudjelovanju, osjećaju autonomije, obavljanju svakodnevnih aktivnosti, intimnosti i osjetilnih sposobnosti, bojaznosti od smrti i umiranja s obzirom na ostale umirovljenike i da su problemi s osjetilnim sposobnostima veći kod pomorca s plovidbenim stažem iznad 30 godina plovidbe.

Provedenim pilot istraživanjem uz mentorstvo Izv. prof. dr. sc. Andree Russo od 01. 04. 2021. do 10.05.2021. putem online anketnog upitnika WHOQOL-OLD (ENG. WORLD HEALTH ORGANIZATION QUALITY OF LIFE – OLD) između 47 umirovljenih pomoraca i 57 ostalih umirovljenika nastojalo se utvrditi izazovi i poteškoće s kojima se pomorci susreću u umirovljeničkim danima te ih komparirati s ostalim umirovljenicima.

Cilj ovog rada, putem pilot istraživanja, je vidjeti razlikuju li se pomorci kao umirovljenici od ostalih umirovljenika i razlikuju li se pomorci međusobno s obzirom na duljinu radnog staža na brodu, imaju li veće poteškoće u prilagodbi odnosno postoji li razlika u društvenom sudjelovanju, osjećaju autonomije, obavljanju svakodnevnih aktivnosti, intimnosti i osjetilnih sposobnosti, bojaznosti od smrti i umiranja. Svrha ovog rada je utvrditi izazove i poteškoće s kojim se pomorci susreću u umirovljeničkim danima te ih komparirati s ostalim umirovljenicima i među njima samima s obzirom na duljinu radnog staža na brodu.

Ne postoji statistički značajna razlika između umirovljenih pomoraca i ostalih umirovljenika

Nakon obrađenih rezultata može se zaključiti kako ne postoji statistički značajna razlika između umirovljenih pomoraca i ostalih umirovljenika. Umirovljeni pomorci i ostali umirovljenici imaju jednaku percepciju osjetilnih sposobnosti, osjećaja autonomije, prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti, bojazni od umiranja i smrti, društvenog sudjelovanja te intimnosti, neovisno o potpuno različitim zanimanjima koja su značila i različit životni stil kod ove dvije skupine. 

Pilot-istraživanjem je opovrgnuto kako među umirovljenim pomorcima, ovisno o godinama plovidbe, oni koji su plovili preko 30 godina imaju izražene probleme sa svojim osjetilima. Statistički značajna razlika se pronašla kod odgovora na pitanja: „Do koje mjere problemi koje imate s osjetilima (sluh, okus, miris, dodir, vid) utječu na vašu sposobnost interakcije s drugima?“ (0,048) i na pitanje „Koliko se bojite smrti?“ (0,015), gdje su odgovori na pitanje o problemima sa osjetilima u skupinama 1 (0-10 godina) i 4 (30 i više godina) niži u odnosu na skupinu 2 (11-20 godina) i 3 (21-30 godina). Kod pitanja bojaznosti dolaska smrti ustanovilo se da umirovljeni pomorci preko 30 godina plovidbe u skupini 4 imaju statistički značajno niži odgovor na pitanje o smrti od ostalih dobnih skupina.

Rezultati koji su otkriveni ovim istraživanjem (statistički značajna razlika):

Za pitanje o osjetilima bi značilo da pomorci koji su do 10 godina plovili i oni koji su preko 30 godina plovili nemaju izražene probleme sa svojim osjetilima prilikom interakcije s drugima, dok pomorci koji su plovili između 11 i 30 godina pomalo ili umjereno osjećaju probleme sa osjetilima.

OBJAŠNJENJE: Očekivani rezultati bi bili da više godina plovidbe prate i veći problemi sa osjetilima zbog same prirode posla, ali u našem uzorku to nije tako. Međutim, po pregledu literature, jedan od mogućih zaključaka bi mogao biti kako pomorce koji su na početku svoje karijere još uvijek drži motivacija, radni entuzijazam, dok pomorci koji su pri kraju svoje pomorske karijere izgledno pronašli načine nošenja sa stresovima te mirnije podnose ono što im život donosi, a što nije karakteristika ljudi srednje životne dobi. Prema provedenom istraživanju 2005.-2019. primjećuje se da ljudi srednje životne dobi imaju najveće razine stresa i briga kulminirajući u razdoblju 40-49 godine nakon čega razina stresa počinje opadati, a razina zabrinutosti je konstantno visoka sve do 80-te godine. Općenito ovi rezultati mogu se povezati s krizom srednjih godina. Po analizi Blanchflower-a prikupljeni su podatci iz 168 država svijeta o razini zadovoljstva vezano za različite životne dobi i prilike. Ustanovilo se da su zaposlenost, zauzeti bračni status i dobra primanja pozitivno povezani s povišenom razinom zadovljstva bez obzira na dob, iako se i prema tim podatcima uočava pad zadovljstva odnosno porast nezadovoljstva oko 50-te godine života.

Odgovori na pitanje o smrti pokazuju se zanimljivima. Postoji statistički značajna razlika u odgovorima između promatranih skupina, a skupina koja svojim odgovorima odskače od ostatka uzorka je skupina koja je 30 i više godina plovila. Umirovljeni pomorci preko 30 godina plovidbe u skupini 4 imaju prosječno niži odgovor na pitanje o strahu od smrti odnosno ispitanici iz ove skupine manje se boje smrti od svojih kolega koji su plovili manje od 30 godina.

OBJAŠNJENJE: Prema teoriji Psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona u posljednjoj, osmoj razvojnoj fazi čovjekova života starost je predstavljena odnosom integriteta i očajavanja. U toj fazi, osoba retrospektivno gleda na svoja postignuća ili promašaje te evaluira vlastiti život donoseći sud o njegovoj kvaliteti.

Konkretno, pomorci preko 30 godina plovidbe prihvatili su „kruh sa sedam kora“, shvatili prolaznost života te izbjegli osjećaj tuge i očajavanja zbog dolaska skore smrti. Zato oni ne očajavaju niti se boje smrti već vide svoja djela u svojim nadolazećim naraštajima, zaključio je autor ovog istraživanja Ivan Duje Bakota.

D.G.