DRVENIČANI POTPISUJU PETICIJU: “Otok nije spreman za marinu od čak 250 vezova!”

Foto: Boris Kačan

TROGIR – Prostornim  planom uređenja Grada Trogira, na otoku Drveniku Velom je predviđena morska luka Zirona posebne namjene županijskog značaja za nautički turizam čiji je kapacitet temeljem Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Trogira, povećan na 250 vezova, odnosno površinu od 4,5 hektara.

Zbog nedostatka potrebne komunalne i prometne infrastrukture, nepogodnog geografskog i pomorskog položaja i umanjenja kvalitete života, građanska inicijativa za razvoj otoka Drvenika Velog, Zirona zahtjeva izmjenu  i dopunu Prostornog plana s ciljem smanjenja kapaciteta luke posebne namjene županijskog značaja na maksimalno 25 vezova  za plovila do 16 metara poštujući pritom Zeleni plan EU i relevantne zakone RH iz područja zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.

Prostorni plan na otoku Drvenik Veli

Iz inicijative žele informirati građane o peticiji pokrenutoj 26. rujna 2021. godine u trananju do 27. studenog 2021. godine. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Prema EU zelenim planu  nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital EU-a te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.

Još daleke 2006. godine  na 9-toj sjednici GV Trogira predsjednik MO-a Drvenika Velikog gospodin Nikola Pensa se u svom srčanom desetominutnom govoru  suprostavio Prostornom planu Grada Trogira koji je  predvidio  morsku luku sa 240 vezova u zatvorenoj glavnoj uvali otoka  i prigovorio je nedostatku plana razvoja našeg otoka.

Ne poznavajući današnju Nacionalnu i Europsku razvojnu strategiju održivog razvoja otoka, ni Europski zeleni plan do 2050. kao ni Deklaraciju o pametnim otocima, gospodin Pensa je u tim davnim vremenima samo koristeći zdravu logiku i poznavajući  našu valu, koja je jako zatvorena, gdje zapadni vjetrovi pušu praktički svaki dan, i ne dozvoljavaju siguran vez, naročito za vrijeme nevere i ciklonalnih prodora sa zapada, shvatio opasnost koju bi marina sa 240 vezova donijela otoku.

Mimo toga strmina krajobraza uvale ne dozvoljava gradnju operativne obale, nasipanje bi pridonijelo zatrpavanje uvale. Već nasuti lukobran sadrži ogromnu količinu nasutog materijala, donešenog iz kamenoloma Čiova. To je prouzrokovalo mrtvo more u uvali tako da i lokalni čamci plešu na vezu i kidaju konope.

250 vezova bi značilo potpuno uništenje podmorja i krajobraza a time i autohtonosti našeg otoka, pitoresknog  dalmatinskog pejzaža. Upravo to je ono što pogoduje razvoju turizma na otoku i što treba sačuvati.

Postojeća marina do danas nije završena zbog spora investitora sa poslovnim partnerom te se koristi  samo oko 15-20 vezova.

Ipak, izgrađeni lukobran i korištenje marine u tom skromnom kapacitetu je uzrokovalo slijedeće:

  • Značajno se smanjio protok i izmjena morske vode i ugrozio morski ekosustav, nestao je riblji fond i biološka raznolikosti (uništena je zaštićena periska, ugrožena je morska trava posidonija i ostala morska flora i fauna) te se šire invazivne alge.
  • Kvaliteta mora se trajno smanjila zbog velikih količina fekalnih i otpadnih voda koje nesavjesni nautičari  ispuštaju u more kao i sedimentacije otpada te drugih zagađenja mora teškim metalima, dušikovim i fosfornim solima, itd.
  • Prirodne ljepote, bistrina i kvaliteta mora su trajno smanjeni a vidljiv je i negativan utjecaj na staništa ptica i pčela.
  • Navedeno utječe i na pad kvalitete života ljudi, koji su prisiljeni živjeti u okruženju koje propada, u kojem se, uz ostalo povećava buka iznad propisima dopuštene razine (vikanje turista, glazba  i motori plovila).

Za nas Drvenčane postavlja se pitanje što bi tek bilo kada bi se zaista napravila marina od 250 vezova, što predstavlja povećanje za 1.250%?

U kojoj mjeri tako koncipirana marina reflektira ideju održivog razvoja otoka i odgovornog ophođenja sa našom glavnom resursom, morem i čovjekovom kvalitetom življenja?

Zbog toga www.zirona.org poziva sve Drvenčane, stanovnike otoka, osobe s boravištem, vlasnike nekretnina i njihove potomke da ispune online peticiju putem poveznice Peticijeonline.com ili u papirnatom obliku u razdoblju od 26.09.2021. godine  do 27.11.2021. godine.

Ovim putem  zahvaljujemo  gospodinu Pensi i tadašnjim članovima Mjesnog odbora na njihovoj  dalekovidnosti  i zalaganju i nadamo se da će nakon 15 godina napokon biti moguće u suradnji sa administracijom Grada Trogira oblikovati strategiju održivog razvoja Drvenika Velikog”, poručuju iz građanske inicijative za razvoj otoka Drvenika Velog, Zirona.

D.G.