PRIČA O MASLINI Ove godine urod prepolovljen, no i dalje nedostaje berača

POSTIRA – Brojni hrvatski maslinari sa zebnjom su ovog proljeća gledali u nebo. Ne zbog kiše, već zbog tuče koja je ove godine nemilice uništavala urode brojnim domaćim voćarima diljem Hrvatske. Ova godina bila je nemilosrdna prema mnogim proljoprivrednicima. Surovost prirode na svojoj su koži osjetili i maslinari iz Postira, koji su nam rekli kako će im urod ove godine biti prepolovljen u odnosu na godišnji prosjek. 

Berba je kod nekih bračkih maslinara već počela, jer kako nam kažu u Poljoprivrednoj zadruzi Postira, maslinati žele taj posao završiti prije nego li se vremenski uvjeti pogrošaju. Ipak najveća gužva u maslinicima očekuje se u drugoj polovici listopada. Iako im je urod ove godine prepolovljen, brački maslinari u potrazi su za beračima.

Foto: TZ Postira / Ilustracija

– Berača nikad dosta pa će tako biti i ove maslinarske kampanje. Obiteljske snage su sve malobrojnije, iako se već poslovično obiteljski berači okupljaju u to vrijeme da pomognu starijima u berbi. Pojavi se pokoji nadničar, no sve to nije dovoljno da se ubrza tijek branja maslina pa napredniji maslinari nabavljaju strojeve za berbu maslina i tako doprinose napretku u savladavanju najzahtjevnijeg zadatka u maslinarstvu – berbe – kazao nam je član PZ Postira Teo Šantić.

Gospodin Šantić vlasnik je OPG-a Kapja, u sklopu kojeg obrađuje obiteljske maslinike smještene u blizini Postira na otoku Braču. Njeguje ekološku poljoprivredu tražeći načine kako očuvati okoliš koristeći ovce za njegu nasada. Model „Maslina i ovca” zaživio je osamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoj vrhunac dostigao je upravo sada u eri ekološke poljoprivrede.

Foto: TZ Postira

Doznajemo da otok Brač ima 1200 OPG-ova od čega ih se 90% bavi maslinarstvom. Njihov broj iz godine u godinu raste – što zbog onih koji nasljeđuju maslinike, što zbog rasta interesa “kopnenih ljudi” za uzgojem maslina. Obnavljaju se stari nasadi, no niču i novi pa se Bračani s razlogom hvale kako su najmaslinarskiji kraj u Hrvatskoj. Nekad se o Braču pričalo da je otok s milijun maslina. Danas ih je u obradi oko 500 tisuća, a maslinarstvo je za ovaj kraj najpropulzivnija grana poljoprivrede.

Već i vrapci na grani znaju da je ekstra djevičansko maslinovo ulje ono koje drži krvožilni sustav elastičnim, štiti srce i jača imunitet. Domaće maslinovo ulje obožavaju ne samo domaći, već i strani potrošači. Cijene se, kaže nam maslinar Šantić, nisu mijenale godinama što ne znači da neće s obzirom na drastičan rast cijena energenata i repromaterijala ključnih za poljoprivrednu proizvodnju. S druge strane, tu si i uvozna maslinova ulja koja se na policama trgovina najčešće prodaju za manju cijenu nego domaća ulja.

– Domaće ulje je u glavama potrošača pozicionirano vrlo visoko i ta činjenica drži naše proizvođače poželjnim. Na hrvatskom tržištu maslinovog ulja možemo izabrati i inozemne proizvođače iz zemalja koje su svjetski lideri u toj branši. Masline proizvedene u okruženju monokulture plantažnog uzgoja treba učestalo tretirati da bi ostale zdrave kroz cijelu sezonu plogonošenja do berbe. Tako kontaminirane masline dolaze iz vodećih mediteranskih zemalja, iako kategorije ekstra za sobom nose rezidue zaštitnih sredstava. Možda potrošači ne znaju za ove činjenice no za sada velika većina bira domaće proizvođače – naglašava nam Šantić.

Dobro je znati da istarsko i dalmatinsko maslinovo ulje kategorije ekstradjevičansko zadovoljavaju više od 80% domaćeg tržišta. Na pitanje što čini razliku između istarskog i dalmatinskog maslinovog ulja, Šantić kaže:

– Istarski maslinari su dosta rano prihvatili suvremeni kurikulum uzgoja maslina i proizvodnje maslinovog ulja ostavljajući iza sebe loše navike iz prošlosti. U okružju zdrave tržišne utakmice proizvode vrhunsko ulje kojem dodaju zajedničku marketnišku strategiju i dobar PR. Uzmemo li u razmatranje dva uzorna maslinara iz Poreča i Brača zajedničko im je kategorija ekstradjevičansko vrhunsko ulje koja nam o tom proizvodu doista ne kaže sve što želimo znati. Razlike se pojavljuju kod senzorike elemenata koji predstavljaju gurmanski doživljaj. Naizgled dva ista ulja, a svako priča svoju priču. Bračko poziva pečenu ribu na stol, a poreško kuhano povrće i tartufe – dodaje.

Kaže da masline kroz svoje ulje pričaju životnu priču o okruženju u kojem rastu i žive. I bračko ulje ima zanimljivu povijest.

– Bračko priča priču o krškom i skeletnom tlu, u uvali gdje je donešena prije par tisuća godina, o neverama i burama što su je tukle i lomile grane pa onda o fantastičnom proljeću i vrlo sušnom ljetu. Priča nam sve to znajući zašto joj je ipak tako ugodno, iako je surovo. Posadili su je ovdje u srednjoj Dalmaciji vjerojatno Božjom voljom u regiji gdje vlada mediteranska klima tipa C od milja još nazvana klima maslina. U toj klimi maslinovo ulje ima poseban splet vrlina koje je oblica nudila stoljećima prije: Ilirima, Grcima, Rimjanima, bečkom dvoru, a danas Hrvatima i njihovim gostima. Na Braču i u Dalmaciji krovna sorta u uzgoju je oblica koja sa svojom velikom krošnjom predstavlja kraljicu dalmatinskih maslinika. Na Braču je bila jedina sorta u uzgoju, no sadnjom novih nasada maslinarska ponuda je bogatija za domaće sorte: lastovka i levantinka te neke udomaćene talijanske sorte. Bračko ulje, pa tako i dalmatinsko, sastoji se od ulja sorte oblice koje ima uravnotežen splet vrlina. Praktički to je monosortno ulje napravljeno od oblice koja predstavlja taj splet sa 95% svog utjecaja – ispričao nam je maslinar Šantić.

Foto: Postira Poljoprivredna zadruga

U Istri je pak druga priča. Osim domaćih sorti bjelica i buža, nalazimo nasade s uvoznim sortama mahom talijanske i druge.

– Porečki maslinar iz početka priče, s obzirom na količinu dobivenih sortnih ulja, napravit će monosortne i miješane pakovine maslinovog ulja. Na taj način je moguće ponuditi tržištu ulja koja ciljano biraju svoj segment potrošača veće platežne moći – dodaje Šantić.

Jadranska regija oduvijek je živjela s maslinama i od maslina. U ambijentu kakvog nudi Jadran maslina daje sve od sebe da se održi. U toj borbi daje najkvalitetnije ulje tako da nije neobično da hrvatsko maslinovo ulje na svjetskim natjecanjima osvaja šampionske titule.

Poznata izreka kaže da je maslina poput majke – nesebično daje čak i ako ju zapostaviš. Maslina je uistinu čudesno biće – može doživjeti nekoliko tisuća godina, opstaje na tlu koje je škrto vodom, a na mjestu starog, osušenog stabla uvijek niču novi izdanci. Maslina je čuvarica zdravlja i najljepši mogući dar koji smo na obali mogli dobiti.

Kristina Bokanić