Španjolci uspješno uzgojili smeđu vlasulju: “Ima izvrsna farmaceutska svojstva i cijenjena je u gastronomiji”

Foto: Wikimedia

Mediteranska obala dom je lokalnoj vrsti smeđe vlasulje. Latinskog naziva Anemonia sulcata, igra važnu ulogu u obalnom ekosustavu. Također pokazuje obećavajuća farmaceutska svojstva, a lokalna kuhinja odavno je otkrila njene gastronomske prednosti.

Žarnjaci nalik morskom bilju, žive pričvršćene na morsko dno, a u Jadranu su česte smeđa vlasulja (Anemonia sulcata) i crvena vlasulja (Actinia equina), dok je vrlo otrovna zelena vlasulja (Actinia cari) rijetka. Smeđa vlasulja živi u plićaku pričvršćena za kamenje. Lovkama hvata sitne ribe i ličinke rakova. Otrov iz žarnih stanica smeđe vlasulje kupačima može izazvati osjet žarenja na koži

Inače poznat kao ‘ortiguillas de mar’ u Španjolskoj se vlasulja može pronaći na jelovniku mnogih restorana Andaluzije, a u posljednje vrijeme dobiva se iz uzgoja!

Majstor kuhinje Chechu González kaže da ga često koriste u Andaluziji “zahvaljujući njegovoj svestranosti”.

– Ima vrlo originalan, vrlo dubok okus mora, a to otvara mnoge kulinarske mogućnosti – dodaje.

Kuhanje vlasulje je jednostavno. Samo ih premažete brašnom i kuhate minutu na vrućem maslinovom ulju. Pod hrskavom korom, vlasulje ostaju meke i sočne.

Spašavanje populacija vlasulje mnogo je teže.

Spašavanje populacije

Ana Esther Ortiz voditeljica je tvornice akvakulture u iMare Natural , tvrtki koju je osnovalo Sveučilište u Granadi. Uzgojila je vlasulje koje poslužuje kuhar Gonzáleza. Ona to čini uz pomoć  “ORTIMAR projekta : Strategije za reprodukciju u zatočeništvu morske vlasulje, radi optimizacije njenog ponovnog uvođenja u prirodni okoliš”. Ovo je zanimljivo i za Hrvatsku, jer se Program provodi uz sufinanciranje Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo .

Njegov je krajnji cilj obnoviti opadanje populacije vlasulja.

Esther Ortiz za EuroNews kaže da “sve vlasulje koje potrošači kupuju na tržištu i u restoranima potječu od ekstraktivnog ribolova, što je dovelo do značajnog pada brojnosti ove vrste u njihovom prirodnom staništu. Zato je potrebno uspostaviti dobar mehanizam upravljanja jer bez ta će vrsta na kraju biti na popisu opasnosti od izumiranja.”

Spremnici u iMare Naturalu nekada su se koristili za proizvodnju ribe, ali danas su dio pionirskog eksperimenta, jer su pronašli način za učinkovit i održiv uzgoj morskih vlsulja.

Ana objašnjava da se vlasulje uzgajaju, reproduciraju i njeguju u spremnicima “prije nego što ih ponovno uvedu natrag u prirodni morski okoliš”.

Znanstvenici su iz mora uzeli stotinu vlasulja i peterostruko ih razmnožili metodama aseksualne reprodukcije.

Reproduciranje odgovarajućih uvjeta

Vlasulje zahtijevaju specifičnu temperaturu i sastav morske vode. Znanstvenici su stvorili uvjete slične njihovim prirodnim staništima, dok su umanjili jedan od glavnih problema s kojim se suočava akvakultura: zagađenje hranjivim tvarima i kemikalijama.

Ovo bi također moglo pomoći u morskoj poljoprivredi. Hidroponska plantaža salicornije, ‘morske šparoge’ u iMare Natural uspijeva na istoj slanoj vodi koju koriste morske životinje i mikroalge.

Marta Delgado Herrera, znanstvenica u akvakulturi na iMare Natural objašnjava kako to funkcionira. Korijenski sustav biljaka apsorbira hranjive tvari iz mora, čisteći je od viška dušika, a zatim čista morska voda odlazi kroz cijevi i vraća se u sustav spremnika.

Ovaj pristup omogućuje rast morskim vrstama uz minimalan utjecaj na okoliš. To je jedan od najperspektivnijih pravaca budućeg razvoja europskog uzgoja ribe. Nove strateške smjernice EU -a za ovaj sektor stavljaju poseban naglasak na održivost okoliša i inovacije u akvakulturi.

Uzgoj primjenjiv i na ježeve, zvjezdače, trpove i spužve!

Kako kaže Ana Esther Ortiz, tehnologija koju koriste za uzgoj i reprodukciju vlasulja može se “ekstrapolirati na druge vrste beskralježnjaka, poput morskih ježeva, morskih zvijezda, morskih krastavaca i spužvi”. Ova stvorenja također imaju biomedicinske i biotehnološke primjene.

Na Sveučilištu u Granadi, tim fiziologa proučava uzorke tkiva vlasulja uzgojenih u različitim uvjetima. Tamošnji znanstvenici tvrde da životinje uzgojene u multi-trofnim mini-ekosustavima pokazuju nižu razinu stresa od životinja iz jednovrstnih akvakultura.

Amalia Pérez Jiménez, profesorica fiziologije životinja, kaže da “u multi-trofnoj akvakulturi postoji više interakcija između različitih vrsta i da to koristi životinjama, jer to nalikuje prirodnim uvjetima”.

Prednosti za zdravlje

Daljnje proučavanje vlasulja može otvoriti put liječenju raka i drugih bolesti. Neki biomedicinski pokusi čak su pokazali da određeni ekstrakti ovih beskralježnjaka mogu zaustaviti rast tumora raka in vitro .

Očuvanje morskih vlasulja izazovan je zadatak koji uvelike ovisi o spašavanju njihove sve manje populacije od prekomjernog i nezakonitog vađenja iz mora.

Koristeći nove metode čiste akvakulture, znanstvenici i aktivisti mogu pomoći u oživljavanju bogate raznolikosti podmorskog života duž obala Sredozemlja. Izvrstan primjer kako bismo mogli sačuvati i naše jadranske vrste.

D.G.