VIDEO Jadran postao groblje odbačenog plastičnog ribarskog alata koji ugrožava podmorski život

Foto: Screenshot/Youtube/WWF Adria

LASTOVO – Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF krajem prošlog mjeseca provela je na otoku Lastovu akciju čišćenja podmorja od, kako kažu, najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja – fantomskog ribolovnog alata. U svega nekoliko dana iz mora oko Lastova izvađena je tona takvog otpada. Nažalost, to nije jedina takva lokacija.

U moru svake godine završi oko milijun tona fantomskih ribolovnih alata, kojima treba i do 600 godina da se razgrade, ali ne u potpunosti, već na mikro i nanoplastiku, koju svejedno organizmi hranom unose u sebe, pa tako i čovjek. Sredozemno more jedno je od najzagađenijih mora na svijetu, sa čak 95% plastičnog otpada u moru i na plažama. Izuzetak nije niti Jadransko more, a prema podacima WWF-a čak 50% cjelokupnog otpada koji dolazi iz morskih izvora odnosi se na zaostale, izgubljene i napuštene ribolovne alate, takozvane fantomske ribolovne alate.

Foto: Pixabay

– Nakon što ih ribari izgube, fantomski ribolovni alati još desecima godina imaju svoju lovnu funkciju. Ribe, rakovi, dupini, morske kornjače i ostali morski organizmi se zapliću u mreže, iz kojih teško mogu
izaći pa umiru u mukama. Velik je problem i sa samim mrežama: kad se razgrade, one ne nestaju, nego se pretvaraju u mikroplastiku koja kroz hranu, zrak ili vodu završi u našim organizmima – upozorava Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

Osim što ubijaju morske životinje, napuštene mreže rade veliku štetu i ribarima. U pitanju je prilično veliki financijski izdatak jer jedna mreža od dvjestotinjak metara stoji minimalno 3500 kuna. Dodatni problem je što taj napušteni ribolovni alat može oštetiti nove mreže, kao i smanjiti ulov ribara zbog lovne funkcije koju i dalje imaju.

– Suradnja ribara i ronioca je iznimno važna jer omogućuje vađenje mreže iz mora brzo nakon što se izgubi. Međutim takav način rada nije isplativ zbog troška zarona koji je, ovisno o dubini mora i lokaciji, gotovo izjednačen s troškom nove mreže – ističe Peronja.

Treba stoga raditi na razvoju svijesti, pogotovo kod ribara, jer je u pitanju gorući problem zbog kojeg će na kraju najdeblji kraj izvući konzumenti. Upravo zato WWF organizira akcije čišćenja podmorja, a samo oko Lastova iz mora je izvađena tona zaostalog ribolovnog alata. Na Lastovu je mapirano čak 30 različitih lokacija zagađenih fantomskim ribolovnim alatima, a uspješno su očišćene 23 lokacije.

– Posao nije ni približno završen jer takvog najsmrtonosnijeg oblika plastičnog zagađenja ima svugdje. Trebali bismo pronaći model suradnje za čišćenje ostalih lokacija te pronaći način kako to raditi redovito. Vjerujemo da bi nam poslovni sektor mogao pomoći ostvariti takvu suradnju te sudjelovati u zaštiti prirode na način koji je pozitivan i za stanje mora i za ljude koji o njemu ovise – zaključuje Peronja iz WWF-a.

WWF je akciju čišćenja lastovskog podmorja proveo kroz svoj projekt „Ghost gear“, a u suradnji s lastovskim ronilačkim centrima Ankora i Ronilački raj te zagrebačkim ronilačkim klubom DPS Zagreb. Napuštene mreže, vrše i drugi zaboravljeni ribolovni alati imaju značajne ekološke, ekonomske i društvene posljedice za morske organizme, ribare, sve one koji žive od mora, ali i svakoga od nas.

 

K.B.