Brodovi koji su opsluživali svjetionike i svjetioničare dubrovačkog područja

Foto: Jurica Gašpar

Plovput d.o.o. je trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske čija je temeljna djelatnost, sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o Plovputu, vezana za sigurnost plovidbe i kao takva od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvaća održavanje i uređenje plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima i osiguranje njihovoga pravilnog rada. U djelatnosti Plovputa također je obavljanje poslova radijske službe na pomorskim plovnim putovima, kao i obavljanje istraživanja i projektiranja radi obavljanja poslova iz vlastite djelatnosti.  U feljtonu kojeg za Dubrovački dnevnik potpisuje  Ivo Batričević, popisani su brodovi Plovputa koji su djelovali i boravili na području Dubrovnika i Elafita za održavanje postojećih svjetionika, obalnih svjetala, lučkih svjetala, pomorskih oznaka, i za izgradnju novih objekata, opskrbu svjetioničarskih posada svjetionika, smjene posada na svjetioniku, popravak kvarova itd. 

Plovput Split ima svoje ispostave tj. Plovna područja na kojima oni imaju svoju odgovornost rada, a to su Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Korčula i Dubrovnik. Danas svjetionici više nemaju stalnu svjetioničarsku posadu, kako su one tamo nekad radile i živjele.

Primjerice, prije su na otoku Sv. Andrija živjele tri obitelji, a danas su svi svjetionici daljinsko nadzirani. Ipak, na 16 svjetionika uzduž cijele obale postoje jedna do dvije osobe u smjeni koje su tu radi značaja sigurnosti plovidbe, održavanje zgrada od propadanja i čuvanja istih. Svi svjetionici su opremljeni s glavnim i rezervnim svjetlom. Pri dubrovačkom Plovnom području je i obalna radio postaja “Dubrovnik radio“ koja služi za komunikaciju s brodovima te uglavnom sva traganja i spašavanja kapetanije Dubrovnik se obavljaju preko njihovih stanica koje kvalitetno pokrivaju cijelo područje, također emitiraju meteorološku prognozu za pomorce, radio oglase i slično.

Svjetionik Grebeni – Foto: Jurica Gašpar

Podgora ili Prišnjak

Brod Podgora nije nikad bio u floti Plovputa jer je on osnovan tek 1962. godine. Izgrađen je 1947. u Korčuli kao Podgora za “Direkciju luka južnog Jadrana sa sjedištem u Dubrovniku“. Godine 1952. prelazi pod Upravu pomorske oblasti srednjeg Jadrana u Splitu. Tom prilikom ime broda je promijenjeno u Prišnjak.

Brod je imao 38 BRT-a, dug je 18,6 i širok 4.9 metara, s dizelskim motorom od 150 konjskih snaga koji mu omogućavao brzinu od 7,5 čvorova. Prišnjak je prodan 2002. godine i preuređen u putnički brod Mala Maris. Sadašnji mu je vlasnik Andrej Jančić iz Svetoga Jurja kod Senja. Brod danas može prevoziti  84 putnika, ima 31 BRT-a, i motor Iveco od 295 konjskih snaga.

Šezdesetih godina na Plovnom području Dubrovnik, na tri glavna svjetionika: Grebeni (izgrađen 1872.), Sv. Andrija (izgrađen 1873.), i Olipa (izgrađen 1872.) su bile stalne svjetioničarske posade. Na Grebenima su tu bili do kraja 1957. godine, a na Sv. Andriji i Olipi do kraja 90-tih godina.  Svoje su brodice duljine do 6 metara držali i podizali na grujama – sohama na uzdignuti dio otoka Grebeni i Sv. Andrija, na strani zaštićenoj od južnog vjetra.

Stara dizalica na Svetom Andriji – vrh krana je visine 11 m / Foto: Jurica Gašpar

Na Olipi su svoje plovilo  držali u sjeverozapadnoj uvali otoka pored prolaza Mali Vratnik, u sigurnoj uvali zaštićenoj od juga i bure, a imala je svoje istezalište i magazin. S tim malim brodicama svjetioničari su se opskrbljivali namirnicama za osobne potrebe i svim ostalim potrebnim za normalan rad svjetionika.

Danas na Svetom Andriji više nema stare dizalice – Foto: Boris Bašić

Na otok su donosili i duge čelične boce s plinom  koji je bio glavni izvor svjetlosti svjetionika, a kasnije se sve više prelazilo na struju tako da je opskrba plinom prestala. Danas su sva tri otoka ponuđena u najam za odmor turista za duže vremensko razdoblje, s tim da svjetionici rade kao i prije najma, a na otoku Sv. Andrija radi jedan svjetioničar – lanternista, kojega mijenja drugi djelatnik nakon sedam dana.

Stražica – Foto: Jurica Gašpar

Stražica

U Betini na otoku Murteru za potrebe Plovputa 1977. godine je izgrađena drvena brodica imena Stražica, duljine 9,95 metara te je dugo godina bila vezana u Gružu pored mula Petka gdje su uz obalu u seriji vezana plovila: kapetanije, carine, pomorske policije i ribarske inspekcije. Prodana je Peru Raduloviću, a danas je u vlasništvu Miha Kalauza te služi za prijevoza putnika na dnevnim izletima. Brodica je zadržala ime Stražica, ima motor Scam od 79 konjskih snaga, i dalje plovi u našem području te ima registracijsku oznaku 693 DB, može prevoziti 9 putnika, ima jednog voditelja brodice.

Stražica je prodana 2000. godine, a na njezino mjesto dolazi nova brodica registarske oznake 636 ST i imena Plovput 2. Svih sedam ispostava tj. plovnih područja je dobilo po jedan potpuno isti brod, imena su im Plovput od 1 do 7, tako da je Dubrovnik dobio broj 2.

Stražica u dolasku na Svetog Andriju – Foto: Jurica Gašpar

Do sada je Plovput svojim brodicama i brodovima davao imena s početnim slovom “S“, a ova serija od sedam brodova je promijenila dosadašnju tradiciju. Brodica je izgrađena u brodogradilištu ”Brodosplit – Brodogradilište specijalnih objekata” u Splitu. Brod je aluminijskog trupa, duljine 12,7 , širine 4,65 metara, može prevoziti 7 putnika i ima 2 člana posade. Dva jaka MTU motora, i to svaki po 409 konjskih snaga, pokreću ga brzinom od 25 čvorova. Dio krme na palubi mu je otvoren kao radni prostor i opremljen je sa zglobnom elektrohidrauličkom dizalicom maksimalne nosivosti do 1,5 tone. Brodica se i danas nalazi na istom vezu kao i prethodna brodica Stražica, ali će biti još dugo godina u upotrebi jer je izvanredne kvalitete i baš pogođena za ovu vrstu poslova koju obavljaju.

Svilaja

Drveni brod Svilaja je izgrađen 1952. u brodogradilištu ”Jozo Lozovina Mosor” u  Trogiru. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije.  Zbog toga su, osim članova posade, na brodu prisutni i ostali radnici Sektora za održavanje (elektroničari, električari, zidari, keramičari, drvodjelci, plastičari, bravari, limari), ovisno o vrsti posla koja se izvodi na objektu pomorske signalizacije. Brod je opremljen s tankovima za davanje vode, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Ima 153,29 BT-a, dug je 31,12 i širok 7,20 metara, brzinom od 9,5 čvorova ga pokreće motor Cummins od 500 konjskih snaga. SVILAJA je često dolazila u naše područje od osnutka Plovputa 1962. godine.

m/b Brod Svilaja – Foto: Jurica Gašpar

Sušac

Drveni brod Sušac je izgrađen u brodogradilištu “Brodograđevna industrija Trogir“ u Trogiru 1948. godine. Služi kao brod-radionica specijaliziran za izvođenje radova modernizacije i održavanja postojećih objekata pomorske signalizacije, dug je 31,12 , širok 6,94 metara. SUŠAC je često dolazio u dubrovački akvatorij za održavanje svjetionika.

Foto: Kaja Kljaković Gašpić / Facebook

Plovput iz Splita ga je 2017. godine ponudio na prodaju putem javnog natječaja, a današnji vlasnik mu je Društvo s ograničenom odgovornošću “Motorni brod Bpžidar d.o.o.“ iz Omiša koji ga je preuredio u motornu jahtu. Sada ima 190 BT-a, može prevoziti deset putnika u pet kabina, ima motor Cummins od 600 konjskih snaga koji mu omogućuje plovidbu od 9 čvorova brzine. Luka upisa je i dalje ostala Split, a danas plovi pod imenom Gallant.

Foto: Kaja Kljaković Gašpić / Facebook

Saida                 

Drveni brod Saida je 1987. u brodogradilištu “Greben“ u Vela Luci na otoku Korčuli, ima 38,84 bruto tona, dug je 17,50 , širok 4,88 metra, motor Famos od 173 konjskih snaga mu omogućuju brzinu od 7,5 čvorova. Saida je brod-radionica specijaliziran za izvođenje pripremnih hidro-građevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije. Brod je opremljen s teleskopskom dizalicom, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove.

Svjetionik

Čelični brod Svjetionik izgrađen je 1987. godine u brodogradilištu „ Inkobrod“ u Korčuli. Ima 306 bruto tona, dug je 32,80, širok 9,50 metara, ima dva motora Cummins ukupne snage 700 KS. koji mu omogućuju brzinu od 8 čvorova. Brod Svjetionik je brod-radionica specijaliziran za izvođenje hidrograđevinskih radova i sanaciju postojećih objekata pomorske signalizacije.

m/b Svjetionik – Foto: Jurica Gašpar

Brod je opremljen s automatskom betonarom i beton-pumpom, teleskopskom dizalicom, tankovima za davanje vode velikog kapaciteta, kompletnom opremom za ronioce, te posjeduje dobro opremljenu priručnu radionicu. Osim članova posade, na brodu je cijelo vrijeme prisutna i ronilačka ekipa sa svom potrebnom opremom za podvodne radove.

m/b Svjetionik – Foto: Jurica Gašpar

Potrebno je spomenuti kako Plovput iz Splita ima svoj najveći i najnoviji čelični brod duljine 49,60 metara imena Plovput Split koji je izgrađen 2016. u brodogradilištu ”Brodograđevna industrija Split” u Splitu.

m/b Svjetionik – Foto: Jurica Gašpar

Za kraj i jedna zanimljivost.  Jedna od dvije kćeri zadnjeg svjetioničara Luka Kisića na Grebenima se tamo i rodila. Nakon poroda su je preveli u rodilište u Dubrovniku te joj ipak nisu upisali točno mjesto rođenja. Međutim, na otoku Sv. Andrija svjetioničaru se rodio sin I. Rušić kojemu se u osobnim dokumentima kao mjesto rođenja navodi otok Sv. Andrija.

Foto: Vimeo/Screenshot/Zoran Marinović

D.G.