VIDEO Albanci uz pomoć algi oživljavaju podmorje južnog Jadrana

Foto: Vlora University

Mjerenja su pokazala da je redozmeno more među najzagađenijim morima na svijetu, čija je gotova cjelokupna obala gusto naseljena. Ono što završi u Sredozemlju kad tad dođe do Jadrana, a prva na udaru je Albanija, zemlja čiji otpad uglavnom završi na krajnjem jugu hrvatske obale. No i u Albaniji su postali svjesni da bez zdravog podmorja neće daleko dogurati pa već neko vrijeme provode program ponovnog pošumljavanja podmorja. 

U zaljevu Vlora koji se nalazi na središnjem dijelu albanske obale more na prvi pogled djeluje kristalno čisto. No dovoljan je jedan zaron pa da sav entuzijazam brzo splasne.

Foto: Screenshot/Vlora University

Albansko podmorje djeluje poput pustinje, za što je zaslužan čovjek, odnosno rast temperature mora, onečišćenje te lov dinamitom što je dovelo do smanjenja šuma smeđih algi Cystoseira – žarišta biološke raznolikosti. Tom zabrinjavajućem trendu kumovala je i pretjerana urbanizacija obale, ispuštanje poljoprivrednih i industrijskih otpadnih voda u Jadran, koćarenje, onečišćenje sedimentima te prekomjerni izlov.

Nedavne fotografije nastale dronom u zaljevu Vlora pokazuju gole stijene bez gotovo ijedne ribe, ali velikim staništem morskih ježeva koji su se razmnožili jer više nemaju prirodnih neprijatelja.

Srećom, albanski znanstvenici u laboratorijskim akvarijima već neko vrijeme uzgajaju oplođene stanice alge Cystoseira, koje se potom fiksiraju na kamenje i kasnije uranjaju u more na dubinu od 4 metra. Struka se nada da će ovako “usađene” alge razviti protokol na temelju kojeg će se obnoviti morska šuma.

Nije to jedina prijetnja albanskom podmorju čiju 400 kilometara dugu obalu posljednjih godina nastanjuju invazivne vrste poput tzv. mediteranskog tumora – Caulerpa cylindracea, tamnozelene alge koja izgleda kao grozd i koja je već kolonizirala gotovo cijelu albansku obalu, uništivši pritom staništa posidonije.

Znanstvenici su u albanskim vodama dosad identificirali čak 40 invazivnih biljnih i životinjskih vrsta, poput plavog raka, koje proždiru ekosustav južnog dijela Jadrana.

Foto: Vlora University

Dugotrajan i naporan posao je pred ekolozima koji pokušavaju spasiti što se spasiti može. Pitanje je samo – hoće li i kada čovjek spasiti sebe od samouništenja.

K.B.