FOTO Pogledajte spektakularne prizore munja iznad Pelješkog mosta

Foto: Crometeo/Facebook/Martin Burić

Snažno nevrijeme koje je protekli vikend pogodilo središnji i južni Jadran pojedinim otocima donijelo je ekstremnu količinu kiše, zbog čega su vatrogasci imali pune ruke posla. Posla je imao i fotograf Martin Burić koji je snimio spektakularne prizore munja koje paraju nebo iznad Pelješkog mosta. 

Fotografije je podijelio Crometeo na svojoj Facebook stranici i odmah izazvao raspravu među pratiteljima pitanjem je li munja udarila u Pelješki most ili u more.

Foto: Martin Burić

Na nekim fotografijama se čini kao da je munja udarila u most, na drugim fotografijama jasno se vidi kako munja udara u morsku površinu.

Poznavajući fiziku munja velika je vjerojatnost da je udarila upravo u most jer munje najčešće pogađaju najviše objekte zbog čega se sve građevine osiguravaju tzv. gromobranima.

Niz je zanimljivosti vezanih uz munje, koje su ništa drugo nego naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima). U Hrvatskoj je 2008. godine uspostavljen sustav za lociranje munja (eng. Lightning Location System ili LLS) kao dio Europskog sustava LINET. Šest senzora je instalirano na području Hrvatske, a sustav koordinira Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.

Foto: Martin Burić/Facebook

Munje su tijekom povijesti osobito bile kobne za crkvene zvonare jer se nekad vjerovalo kako zvonjava iz crkvenog tornja rastjeruje oblake i razbija munje. Zbog takvog vjerovanja u Francuskoj je primjerice u 18. stoljeću zabilježeno 386 udara munja u crkvene tornjeve pri čemu su poginula 103 zvonara pa je francuska vlada 1786. zabranila zvonjavu tijekom grmljavine.

Ukoliko munja udari u pjeskovito tlo, pogotovo gdje ima kvarca, javljaju se fulguriti ili okamenjena munja.

Foto: Okamanjena munja

Udari munja posebno su opasni za ljude, a slučajevi poput onoga iz Konga iz 1998. godine kada je munja pobila cijelu nogometnu momčad dokazuje da kad krene grmljavinsko nevrijeme obavezno se moramo skloniti na sigurno mjesto. No to definitivno ne bi trebalo biti ispod stabla, jer su ona česti električni vodiči za munje, provodeći ih do tla. Osobito su na udaru hrast i brijest – dvije vrste drveća koje statistički najčešće pogađaju munje.

 

K.B.

 

PROČITAJTE JOŠ:

PRIRODNI FENOMENI Što su munje, grmljavina ili grom iz vedra neba?