Kako bi izgledali Europa i svijet da je razina mora tisuću metara niža ili viša?

Foto: Reddit / Screenshot

Dok klimatolozi upozoravaju na realnost porasta morske razine uslijed globalnog zatopljenja, na Redditu su se pojavile karta Europe i svijeta u situacijama kad bi se razine mora spustile ili povećale za tisuću metara.

Europski kontinent u slučaju spuštanja razine mora za tisuću metara bio spojen “mostom” za Sjevernu Ameriku, kojeg bi činili Island (koji više ne bi bio otok), današnji Farski otoci i Danska. Irska i Velika Britanija također ne bi više bili otoci, već sastavni djelovi europskog kopna, a novi otočni arhipelazi izronili bi iz Atlantika sjeverno od Islanda i zapadno od Irske, dok bi portugalski Azori dobili još puno otoka i otočića. Francuzi bi s Ujedinjenim Kraljevstvom imali pristojnu kopnenu granicu, Norveška bi dobila pošten komad kopna, a Švedska i Finska više ne bi imale izlaz na more.

Foto: Reddit

Dramatična promjena u tom zamišljenom scenariju dogodila bi se na Mediteranu, jer bi Sredozemno more bilo zatvoreno i podijeljeno na dva dijela. Gibraltarski tjesnac bi postao kopno i granica između Španjolske i Maroka, Italija bi se spojila preko Sicilije i Malte spojila s Afrikom kod Tunisa i Mediteran dijelila na istočni i zapadni, dok bi Malta postala sastavni dio Afrike, a Cipar Azije. Sardinija i Korzika bile bi sastavni dio jednog velikog sredozemnog poluotoka, a Španjolska bi dobila novi veliki poluotok preko današnjih Baleara.

Egejsko i Jadransko more bi gotovo u potpunosti iščeznulo, a Crno more bi postali zatvoreno jezero unutar azijskog kopna. Grčki otok Kreta bio bi spojen s kopnenim dijelom te zemlje, a od Jadrana bi ostalo tek jezero površine otprilike kao Istra, kojeg bi u jednakom omjeru dijelile Hrvatska i Crna Gora, Italija nešto više, dok bi Albanija imala tek neznatan izlaz na to jadransko jezero. Naravno, u tom slučaju bi BiH i Slovenija more mogle samo sanjati, kao i dobrim dijelom Hrvatska, koja bi nauštrb mora dobila gotovo dvostruko veću kopnenu površinu u odnosu na današnju i najveću kopnenu granicu s Italijom, s kojom danas dijeli samo morsku granicu.

Foto: Reddit

E sad, kad smo malo detaljnije prošli ovaj zamišljeni scenarij, treba reći da bi bio moguć tek u slučaju globalne katastrofe po život na Zemlji, odnosno da nestane magnetsko polje našeg planeta. Tada bi atmosfera bila izbačena u svemir, pa bi se atmosferski tlak spustio dovoljno nisko da voda sa Zemlje počne isparavati jer je uzima solarni vjetar. Kao rezultat toga, površina našeg planeta bi nalikovala površini Marsa.

Reddit korisnik BasedMaps objavio je i nevjerojatne globalne karte koje pokazuju kako će se lice našeg planeta promijeniti ako se razina mora spusti ili podigne za 1000 metara.

Svijet s 1000 metara porasta razine mora – Foto: Reddit

Prve dvije karte pokazuju kako izgleda naš planet kada bi se razina mora podigla za jedan kilometar, odnosno koliko bi Zemljine površine još uvijek bilo iznad razine mora.

Kao što možete vidjeti, nestala bi golema većina današnjeg kopna na svijetu, a od Hrvatske bi u tom zamišljenom scenariju ostalo tek nekoliko otoka, odnosno vrhova današnjih Dinarida. Nestao bi dobar dio kopnene Europe, nekih zemalja poput Nizozemske i Danske ne bi bilo uopće, a od ostatka kontinenta ostali bi tek otočni arhipelazi.

Politička karta Europe s porastom razine mora od 1000 metara – Foto: Reddit

Očito, čak i da se sav led na našem planetu otopi, razina mora bi se povećala samo za 70 ili 100 metara .

Politička karta svijeta s porastom razine mora od 1000 metara – Foto: Reddit

Ali, nemojte se odmah prepasti, jer ovakve karte samo su fikcija i predstavljaju nešto što bi se moglo dogoditi tek u ekstremnim situacijama daleko u budućnosti, možda i kad ljudi više ne budu nastanjivali planet.

Svijet s 1000 metara pada razine mora – Foto: Reddit

Karte svijeta s padom razine mora od jednog kilometra su, doduše  realnije, no gore smo pojasnili kako bi i do toga tek moglo doći, pa možete ipak mirno spavati, no nitko nam ne brani pitati se – što bi bilo, kad bi bilo.

Foto: Reddit

Jurica Gašpar, prof.