SVJETSKI DAN RIBARSTVA Marina, znanstvenica koja vraća vjeru u bolju budućnost Mediterana

Foto: WWF

Na Svjetski dan ribarstva, u suradnji s WWF Adria donosimo vam priču o Marini Mašanović, znanstvenici koja je svoj istraživački rad posvetila razumijevanju i rješavanju problema prekomjernog izlova škampa u Jadranu. Slična vizija i cilj uspostave održivog ribolova bili su ključni za početak zajedničkog putovanja Marine i WWF Adrije koji ju podržava od 2019. godine. Ovom pričom WWF i Cogito projekt najavljuju i svoj dokumentarni film u kojem je Marina jedna od protagonistica, a koji uskoro izlazi i za hrvatsku publiku.

Osim što njezino ime dolazi od latinske riječi za more, Marina Mašanović potječe iz obitelji ribara. Odrasla je u Baškoj Vodi te je već odmalena znala je kako je more njezin poziv. Za vrijeme prve godine studija Morskog ribarstva na Sveučilišnom odjelu za studije mora pri Sveučilištu u Splitu, počinje s ocem, dugogodišnjim škamparom, odlaziti na more i bilježiti promjene koje joj otkrivaju zabrinjavajuće stanje populacije škampa na  području Bračkog i Hvarskog kanala. Dobitnica je rektorove nagrade za izvrsnost u 2012./2013. a danas je doktorandica na interdisciplinarnom studiju Oceanologije pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Znatno opadanje populacije škampa u Jadranu

Marina je kroz svoj istraživački rad otkrila da ulov škampa u Bračkom kanalu opada iz godine u godinu. Štoviše, stopa ulova bila je toliko niska da je zbog nedostatka uzoraka bilo teško ispuniti uvjete za dobru statističku analizu. Loša situacija natjerala je njezinog oca da nakon gotovo 30 godina napustiti zanimanje ribara. Preostali resursi nisu bili dovoljni za opstanak poslovanja.

Foto: WWF

Ljudski pritisak

Kako bi saznala više, povezala se s Gordanom Peranićem, ribarom iz područja Velebitskog kanala te otkrila da je ulov škampa na tom području stabilan posljednjih pet godina. Mnogi iscrpni razgovori s ribarima ukazali su na mogućnost da su razlozi tako velikog pada ulova zapravo ljudski pritisak. U području Bračkog i Hvarskog kanala škampi se love koćama, dok je dio Velebitskog kanala zatvoren za koćarski ribolov od 1997. godine. Zabrana koćarenja u Velebitskom kanalu i lov vršama kao selektivnim alatom kojim se love isključivo odrasle jedinke, a nedorasle vraćaju u more, omogućila je oporavak vrste na tom području. Na taj način lovi se manje škampa, no većih su dužina, prilov (neželjeni ulov) i ugroza drugih vrsta je svedena na minimum, a zarada je veća. 

Od selektivnih alata profitiramo svi

Kako je Marina više vremena provodila s ribarima i počela razumijevati širu problematiku ribarstva u Jadranu, počela je razmišljati o mogućnostima revitalizacije populacije škampa u cijelom Jadranu. Lov vršama treba učiniti konkurentnim te na taj način motivirati ribare na prelazak na selektivne i održive metode ribarenja. Na taj način ribari bi mogli povećati svoj profit, mora bi ostala produktivna, a mnogi ne bi trebali napuštati svoj posao zbog sve manje resursa.

Foto: WWF

Pilot projekt u Velebitskom kanalu

Marinina je vizija i želja uspostava pilot-projekta u Velebitskom kanalu koji će uključivati ribare u donošenje planova zajedničkog upravljanja. Cilj ovog pilot-projekta je povećati vrijednost škampa koji se lovi selektivnim alatima. Ukoliko pilot-projekt bude uspješan, služit će kao izuzetan primjer održivog upravljanja morskim resursima. Marinin rad pokazuje kako Hrvatska krije veliki potencijal u tom sektoru te da može postati primjer mnogim državama. Jadransko more dio je većeg sustava te je važno održati njegovu produktivnost. O moru ovisimo svi i ključno mu je vratiti život.