Biolog, istraživač i filmski snimatelj hrvatske prirode: “HTV bi mogao zarađivati i promovirati Hrvatsku, ali to ne želi”

Foto: Goran Šafarek

Strastveni ljubitelj prirode, biolog istraživač, fotograf i snimatelj, autor dokumentarnih filmova i članaka u časopisima na temu prirode, suradnik brojnih uglednih časopisa, poput National Geographica, Playboya, Meridijana itd… sve je to Goran Šafarek. Čovjek koji je uložio silan trud i sredstva da bi prekrasnu hrvatsku prirodu približio širokoj publici, u razgovoru za Morski HR otkriva nešto više o svojim projektima, ali i ono što ga ne prestaje iščuđivati, smatrajući da možemo puno više u zaštiti i prezentaciji naših prirodnih bogatstava, pogotovo mora. 

Goran Šafarek je ujedinio svoju struku i hobije u jedno i krenuo istraživati prirodu Hrvatske.

Koje projekte ste do sad napravili, odnosno što je izišlo posljednjih godina iz vaše kuhinje?

– Biolog sam, radio sam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, ali ujedno i promotor prirode: pišem, fotografiram i snimam, radim knjige, filmove i članke u časopisima. Do sada sam radio osam knjiga i isto toliko filmova, prirodne tematike. Također sam aktivan na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama, YouTubea… Vodim i stranice www.prirodahrvatske.com

Cilj mi je približiti prirodu na što više ljudi. Zanimaju me cijeli ekosustavi, od dubina mora, rijeka i jezera, špilja pa do dakako kopna. Zato sam mnogo radio i na moru. Važan aspekt mojeg djelovanja je zaštita prirode.

Film, fotografija i tekstovi (knjige i članci) izvrstan su način da se priroda približi ljudima. Kad fotografiram ili snimam, uvijek gledam da su u kadru zanimljive vrste, ne samo one najljepše, već i značajne za ekosustave ili zaštitu. Također, važno mi je stanište i krajolik.

Od projekata sam radio na mnogo njih, što stručnih i znanstvenih, što popularnih. Od potonjih, Rijeke Hrvatske su najduži i najdraži projekt, iz njega se izrodila knjiga i film.

 

Velik utjecaj čovjeka

Nisam mogao ne primjetiti prekrasno lastovsko podmorje, još uvijek, srećom, bogato koraljima. Što ste tamo snimali i kakve je dojmove na vas ostavio ovaj dio Jadrana?

– Jadransko more, a pogotovo njegovo podmorje iznimno je važan dio hrvatske prirode. Imao sam sreću da sam ronio i na Lastovskom podmorju, koji zaista oduzima dah. Gorgonije, ali i cijeli koraligen je ondje zaista veličanstven.

Veliki broj riba i drugih organizama podsjeća gotovo na neka tropska mora. Koraligen, to sjenovito stanište morskih strmaca danas nalazimo očuvano samo na većim dubinama što govori o utjecaju čovjeka.

Cijelo je zapravo Lastovsko otočje iznimno zanimljivo, od kopnenih do morskih ekosustava. Na otočićima se primjerice još gnijezde kaukali, prave morske ptice. Posebno su krajolici vrlo atraktivni, pravi Mediteran kakav je nekad bio.

Jeste li imali još morskih projekata?

Mnogo sam radio na moru, od Brijuna na sjevernom Jadranu do Mljeta na jugu. Jedina crna točka su mi Kornati koje tek moram obraditi. Zato sam susjednu Telašćicu mnogo puta pohodio, to je čudesno mjesto, od podmorja, veličanstvenih strmaca, morskog jezera, uvale itd…

Prije nekoliko mjeseci smo baš objavili kako vaš dokumentarac o prirodi osvaja Europu, a odbili su ga financirati HRT i HAVC. Jeste li naišli na razumijevanje kod kuće u međuvremenu ili ste digli ruke od toga i nastavili svoje projekte financirati/raditi sami? 

– Radi se o filmu Rijeke Hrvatske, odnosno engleska verzija. Film sam snimio sam i financirao iz svojeg džepa.

 

Za našu prirodu, dakako i more postoji ogroman interes u svijetu, strane produkcije dolaze i snimaju filmove o Hrvatskoj.

“Priroda je kod nas zadnja rupa na svirali”

Imate li strane partnere?

– Surađivao sam s više ekipa, s Francuzima, s Nijemcima, s Amerikancima, s NG Wild, za BBC, koji ima interes za Hrvatsku. A mi to apsolutno ne koristimo. HTV bi mogao to prodavati, zarađivati, mogao bi istovremeno promovirati Hrvatsku još više, a to su stvari koje nisu more i plaža, to je Velebit, Lonjsko polje, sve moguće lokacije na koje bi se mogla proširiti ponuda i van sezone. Ali nema interesa. Ne mogu reći zašto je to tako. Mogli bismo prodavati te filmove, ujedno promovirati našu zemlju, no to HTV jednostavno ne želi.

Digao sam ruke općenito od novih ozbiljnijih filmova. Moglo se napraviti toliko dobrih stvari, no ostat će na amaterskoj razini. Posebno su dokumentarci zajednički poduhvat mnogo stvaratelja pod palicom redatelja, i ja sam to ne mogu više raditi. Možda će se u budućnosti promijeniti na bolje, no za mene će biti kasno.

Na žalost, priroda je kod nas zadnja rupa u svirali, pogotovo u medijima. Zato hvala na podršci – kazuje naš sugovornik.

A sad, kad ste pročitali intervju, udobno se smjestite i pogledajte ove prekrasne fotografije i video materijale.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Hrvatski dokumentarac o prirodi osvaja Europu, a odbili ga financirati HRT i HAVC