FOTO Tajne šivanih brodova, pronađenih u antičkoj luci kod Nina

Foto: AM ZD

ZADAR – Povodom 189. obljetnice Arheološkog muzeja Zadar postavljena je izložba autorice Dušanke Romanović „Tajne šivanih brodova antičke luke u Zatonu kod Nina – Pregled istraživanja i dosadašnji rezultati“ koja pruža uvid i kratak pregled povijesti istraživanja triju šivanih brodova pronađenih u luci, njihovu važnost i dosadašnje rezultate.

Antički Nin (Aenona), iako se nalazi na moru, imao je svoju luku 2,5 km jugozapadno na rtu Kremenjača. Zatonska luka imala je veliko značenje za ekonomiju municipija Enone. Bila je privremena postaja na ovom dijelu pomorskog puta istočne jadranske obale, između Grčke, južne Italije i sjevernog Jadrana, gdje su brodovi tražili sklonište na kraju svog putovanja ili od nevremena.

Foto: AM ZD

– Od otkrića antičke luke u Zatonu kod Nina prošlo je već 55 godina, a prva istraživanja proveo je Zdenko Brusić. Luka je na istočnoj, unutrašnjoj strani, imala operativnu obalu za pristajanje brodova i pretovar tereta, a funkcionirala je puna tri stoljeća. Nastala je sredinom 1. st., intenzivno se koristila do kraja 3. st., a najvjerojatnije je prestala egzistirati početkom ili polovinom 4. st. – kazala je za Morski HR Duška Romanović, autorica ove izložbe. 

Foto: AM ZD

– Najzanimljiviji, a svakako najvrjedniji nalaz u luci, kojem je ova izložba i posvećena, ostaci su triju šivanih brodova (Zaton 1, Zaton 2 i Zaton 3), tzv. serilija, čija se tehnika gradnje sa sigurnošću može atribuirati Liburnima. Ostaci prvog šivanog broda Zaton 1 otkriveni su 1966., a 1979. g. brod je dokumentiran i izvađen. Ostaci drugog šivanog broda Zaton 2 otkriveni su 1982., a 1987. g. brod je dokumentiran, izvađen i pohranjen u Arheološkom muzeju Zadar. Nakon duže pauze od 15 godina sustavna arheološka istraživanja luke nastavljena su 2002. g. kada je pronađen i treći šivani brod Zaton 3. Od tada istraživanja s manjim prekidima traju sve do danas, a zadnja kampanja provedena je 2019. g. kada je brod Zaton 3 detaljno dokumentiran i kada je napravljen njegov 3D georeferencirani fotogrametrijski model.

Foto: AM ZD

Šivani brodovi jedinstveni su zbog načina međusobnog spajanja platica tehnikom šivanja. Liburni su bili poznati kao vrsni pomorci i brodograditelji. Razvedena obala istočnog Jadrana sa specifičnim uvjetima plovidbe doprinijeli su razvoju posebne tradicije brodogradnje kod Liburna. U antičkoj luci u Zatonu otkrivena su tri broda rađena tehnikom šivanja. Pronađeni su u sloju s rimskim materijalom pa brodovi svjedoče o očuvanju tradicije liburnske brodogradnje i u vrijeme kada Rimljani gospodare ovim prostorom. Na istočnoj jadranskoj obali, uz tri zatonska šivana broda, zasad je otkriveno još šest rimskih šivanih brodova koji datiraju u razdoblje između 1. i 2. st., u Caskoj, Puli i Poreču.

Foto: AM ZD

Antički pisci također spominju specifičan tip histarskih i liburnskih brodova poznatih pod nazivom serilija (serilia) te način njihove gradnje. Tako Marko Pakuvije u 2. st. pr. Kr. kaže: „Nikakav tesarski klin ne drži na okupu sklop brodskog trupa, nego je on šivan lanom i žukovom užadi“. Brnistra je danas kod nas gotovo potpuno zaboravljena tekstilna sirovina, a bila je poznata već u antičko doba kada su ju Grci i Rimljani uvelike koristili kao sirovinu za izradu užadi i mreža.

Foto: AM ZD

Osobitost je u načinu spajanja platica (vojeva) međusobno šivanjem kroz rupice koje su bile probušene kroz vanjsku oplatu. Nakon što su rupice napravljene, snop konopa za brtvljenje bio je položen duž gornje strane šava na spoj dviju platica. Nit za šivanje zatim se provlačila kroz probušene rupice, preko konopa za brtvljenje, i čvrsto povlačila da se učvrsti dok se dvije daske oplate ne bi spojile kao jedna. Da bi spriječili proklizavanje niti za šivanje, nakon što je nit bila dobro zategnuta, u svaku je rupicu bio umetnut mali drveni čavao. Preko svega se još premazivala smola kako bi se postigla vodonepropusnost plovila. Brodograditelji su na rebrima napravili prilično velike utore da bi izbjegli loše prianjanje između rebara i oplate i da bi se izbjeglo oštećenje šavova. Ti su otvori na rebrima služili i kao slivnice. Rebra su bila pričvršćena za vanjsku oplatu drvenim čavlima koji su prolazili kroz rebra i oplatu.

Foto: AM ZD

Dugo su zatonski brodovi predstavljali jedine brodske konstrukcije koje su u cijelosti istražene, ali detaljna dokumentacija nije bila objavljena. Od tri zatonska broda prva dva su izvađena iz mora, dok je treći još uvijek u moru i od sva tri pronađena broda, sačuvani ostaci ovog trećeg nalaze se u najboljem stanju. Podatci o prvom i drugom pronađenom šivanom brodu u antičkoj luci u Zatonu poznati su nam uglavnom iz sačuvane dokumentacije, koja i nije opsežna, dok najviše podataka imamo za treći šivani brod.

Foto: AM ZD

Brod Zaton 1 je nakon vađenja 1979. g. konzerviran, ali iz nepoznatih razloga njegova konzervacija nikad nije završena. Brod Zaton 2 u bazenu s vodom je na svoju konzervaciju čekao punih 27 godina, od 1987. g. kada je izvađen do 2014. g. kada se započelo s njegovim čišćenjem, a 2015. g. i s konzervacijom otopinom polietilen-glikola.

Foto: AM ZD

Sva tri broda građena su na isti način, s određenim razlikama u samoj konstrukciji. Brodovi leže na kobilici koja je bila centralni dio broda od kojeg se vojevi (nizovi) šire na obje strane. Vanjska je oplata bila povezana s različito očuvanim rebrima. Brodovi Zaton 2 i Zaton 3 imaju djelomično sačuvanu i unutrašnju oplatu, dok brod Zaton 3 ima sačuvanu i hrptenicu s temeljnicom za jarbol.

Foto: AM ZD

Drveni elementi brodske opreme, užad i jedra vrlo su rijetko sačuvani u arheološkom kontekstu. U neposrednoj blizini svih triju brodova pronađeni su brojni arheološki ostaci i brojni predmeti izrađeni od organskog materijala (koža, drvo, konop), među kojima su vrlo značajni oni koji su bili dio brodske opreme. Tako možemo izdvojiti vrijedne nalaze kao što su drveni kolotur, stezalica ili „šuplja glava“ te priteg (zatezač) za jedro.

Foto: AM ZD

Za sada je nejasno koju su funkciju šivani brodovi imali u luci. Vrlo je vjerojatno da su se koristili višenamjenski, od utovara/istovara robe kao pomoćni brodovi, za prijevoz putnika ili tereta na užem području i/ili za kraća međuotočna putovanja. Šivani brodovi pokretani su snagom vjetra, pomoću jednog, vjerojatno križnog jedra. To sa sigurnošću možemo potvrditi za brod Zaton 3 koji ima sačuvanu hrptenicu s temeljnicom za jarbol. O njihovoj veličini nije, za sada, moguće govoriti sa sigurnošću. Od sva tri broda jedino je brod Zaton 2 imao gušće postavljena rebra pa možemo pretpostaviti da se koristio za prijevoz težeg tereta. Radijus kretanja takvih brodova nije mogao biti velik i vjerojatno je riječ o međuotočnoj plovidbi zadarskim arhipelagom – ispričala je Romanović.

Na izložbi posjetitelji se mogu upoznati sa šivanim brodovima preko izložbenih panoa koji tematski obrađuju cjeline (uvod, tehnika šivanja, istraživanje, konzervacija, brodska konstrukcija, brodska oprema i analiza). Također mogu vidjeti originalne dijelove brodske konstrukcije brodova Zaton 1 i Zaton 2, kao i dijelove brodske opreme. Imaju priliku vidjeti dio modela ostataka broda Zaton 2 u mjerilu 1 : 1, kao i maketu ostataka broda Zaton 3 u mjerilu 1 : 10. Izložbu prati bogati ilustrirani katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Dođite i otkrijte tajanstveni svijet šivanih brodova…

 

D.G.