BARAKE PALAGRUŽONE Udruga Palagruža na sv. Nikolu dokumentirala tradicionalne komiške brodove

Foto: Udruga Palagruza

KOMIŽA – Povodom blagdana sv. Nikole u Komiži održane su u ponedjeljak  radionice pod nazivom “Barake Palagružone” u sklopu kojih su mladi dokumentirali forme tradicionalnih ribarskih brodova, poput barke loje, opremali sandulu jedrima i izradili nacrt za brodić njoko.

– S najmanjim brodićem – njokotom, želimo zaokružiti  priču skeniranja i dokumentiranja tradicionalnih formi brodova – rekao je za Hinu Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruža.

Njoko je mali brod koji služi ribarima za transport do glavnog broda na sidru.

– U sklopu ovogodišnjih radionica za sv. Nikolu skenirali smo i loju ‘Bellu Ficu’, staru preko 120 godina – dodao je Cvitković.

Foto: Udruga Palagruza

Loja je barka svjećarica za lov plave ribe, poteže mrežu plivaricu i svijetli kako bi privukla ribu, a služila je i za komunikaciju među većim brodovima tijekom ribolova.

Udruga Palagruža djeluje u Komiži na otoku Visu i bavi se očuvanjem tradicionalnih alata, zanata, gastronomije i običaja vezanih uz more i priobalje. Godinama organizira radionice Barake Palagružone kroz koje se djeca i mladi upoznaju s tradicionalnom brodogradnjom, ribarskim vještinama i maritimnom baštinom.

– Već smo dokumentirali i sačuvali od zaborava tradicionalne forme ofalkone gajete, sandule, gundule i leuta – kazao je Cvitković.

Nakon dokumentiranja, djeca su uz podršku brodograditelja kroz radionice Barake Palagružone izgradila sve dijelove za maketu gajete “Jaglice” duljine 4 m, idealne za nastavak edukacijskog programa za djecu i sudjelovanje na festivalima mora.

Foto: Udruga Palagruza

Jedan od prvih projekata udruge bio je upravo “Ofalkono gajeta – od kolumbe do jidra” u kojem je udruga Palagruža pored ofalkone gajete “Cicibele”, za koju se pretpostavljalo da je zadnja komiška gajeta, pronašla i primjenom inovativne laserske tehnologije skenirala više formi izvornih komiških gajeta od kojih mnoge još plove.

Ofalkono gajeta brod je rastavljivog trupa, naime ima pomične dijelove falke (grč. falkes=ograda) koji su se stavljali pri plovidbi na otvorenom moru, a prije ribolova na udaljenim otocima bi se skinuli i ostavili na obali da ne smetaju.

Komiški ribari bili su do 19. stoljeća jedini pučinski ribari te su redovito ribarili na Palagruži.

Foto: Udruga Palagruza

Udruga je tradicionalnom metodom gradnje izradila i komišku sandulu “Molo Palagruža”, koja je ovih dana opremljena jedrom.

– Nedostaju joj još kormilo i boceli koji su u izradi“, rekao je Cvitković objašnjavajući kako će se „koristeći znanja betinske brodogradnje i iskustva s batane, sistem jedrenja što više približiti gajeti.

Udruga Palagruža dugogodišnji je suorganizator festivala mora Rota Palagružona, koji se svake godine održava u Komiži i na Palagruži na čijem se žalu, nakon regate, tradicionalno organizira Papina večera, u spomen na događaj iz 1177. kada je papu Aleksandra III. na putu iz Viestea prema Veneciji uhvatilo jako nevrijeme te je bio prisiljen pristati uz obale Palagruže. Tamo su ga ga dočekali komiški ribari i, po legendi, pripremili mu brujet.

Papa je bio toliko zahvalan da je dao oprost svim ribarima koji crkvenim blagdanom love ribu te je idućeg dana sa svojim galijama doplovio do Komiže i posvetio crkvu sv. Nikole pred kojom se svake godine 6. prosinca pali brod i tako pridaje žrtva zaštitniku ribara, pomoraca, putnika i grada Komiže.

Foto: Udruga Palagruza

Udruga Palagruža sudjeluje na raznim festivalima mora predstavljajući hrvatsku maritimnu baštinu, a trenutno su u tijeku pripreme za odlazak na Escale à Sète u travnju iduće godine, najveći festival mora na Mediteranu.

– Veselim se svakom festivalu gdje imamo priliku umrežavati se s drugim udrugama i dijeliti ideje, znanja i iskustva – rekao je za Hinu Nikola Božanić – Bili, dugogodišnji aktivni član Udruge. No najdraži mu je ipak upravo ovaj najveći, u francuskom gradiću Sète-u, jer tamo je, dodao je Bili,

– 2018., kada je udruga Palagruža bila počasni gost festivala, upoznao svoju ženu Paolu koja je predstavljala kvarnersku maritimnu baštinu.

Hina