Debeljak: “Izgradili smo Brodosplit obitelj, plaće kod nas mogu doseći i 25.000 kuna”

Foto: HRT / Screenshot

SPLIT – Radnicima Brodosplita uprava se krajem tjedna obratila dopisom, kako bi im objasnili realno stanje, ali i perspektivu i planove.

Preuzeli smo Brodosplit u privatizacijskom procesu, promijenili poslovni model, uspostavili profitabilno poslovanje, održali proizvodnju, napravili iskorak prema brodovima veće dodane vrijednosti i imamo planove, prenosi Poslovni dnevnik.

Svjesni smo kako je Brodosplit veliko poduzeće koje ima velik značaj u Splitu i cijeloj županiji jer gotovo nema obitelji u tom gradu u kojoj bar jedan član ne radi u škveru. A to znači da je javnosti važno što se u njemu događa.

Pritom bih bio sretniji kada bi s jednakom strašću pratile pozitivne vijesti iz škvera, kao što se prate poteškoće i neprovjerene informacije. Iz tog razloga smo se svim radnicima Brodosplita obratili dopisom, kako bismo im objasnili realno stanje u kompaniji, ali i perspektivu i planove”.

Direktno i bez okolišanja vlasnik DIV Grupe i Brodosplita Tomislav Debeljak ovako objašnjava pozadinu aktualnog očitovanja radnicima u kojem su pri isplati plaće za listopad pružili uvid u poslovanje i perspektivu škvera, kao ‘krvnu sliku’ kompanije za radnike.

Debeljak odmah potom priznaje: “Istina je da trenutno imamo problem likvidnosti, i to zbog posljedica Covid pandemije koja je utjecala na brojne aspekte poslovanja: prolongiranje ugovaranja novih poslova, smanjenje obujma proizvodnje zbog usporavanje dinamike projekata u tijeku, a s tim i prihoda, kao i poremećaja u lancima opskrbe i povezanog nepovoljnog utjecaja na produktivnosti i učinkovitost te poskupljenja repromaterijala i energije. Istina je i da imamo ugovorenih dosta jako dobrih novih poslova i nove projekte u pripremi”, kaže Debeljak.

Bez obzira na izazove kroz koje su prošli i na one s kojima se trenutno, jasno je, susreću, a uzimajući u obzir nove, već ugovorene poslove i one koji su pred ugovaranjem, a koje ovdje ne spominju, tvrdi da je pred njima optimistična i obećavajuća budućnost koja im pruža priliku da se pozicioniraju kao “jedno od najboljih svjetskih brodogradilišta sposobnih projektirati i graditi najzahtjevnije brodove i izazovne projekte”.

Na koji način financirate projekte, tj. koji su to komercijalni izvori koji koristite, s obzirom na veliko vlastito učešće koje na razini cijele DIV Grupe, uključujući Brodosplit, prema dopisu radnicima iznosi oko 1,8 milijardi kuna?

Vlastiti angažirani kapital je dosta velik. Investiramo svu dobit od početka poslovanja moga oca i, od prije skoro 50 godina, ulažemo je u nova širenja. Zbog loše slike o brodogradnji u Hrvatskoj, stečaja Uljanika i slično, trenutno podliježemo određenom sektorskom riziku pa je naš udio kapitala u odnosu na financiranje od strane banaka manji nego u ostalim velikim kompanijama.

I to usprkos općepoznatoj činjenici da bi brodogradilišta trebala imati kontra omjer, kao svugdje u svijetu, jer se cjelokupno financiranje brodograđevnih projekata realizira kreditima. Naša nekadašnja propala brodogradilišta su čak imala i veća financiranja od same ugovorne cijene broda i organizirala su financiranje s vlastitim negativnim kapitalom.

Dakle, totalno drukčije od našeg modela. Kako brodogradnja na globalnom tržištu izlazi iz krize, a mi smo ugovorili najbolje projekte dosad, sigurni smo da će profitabilnost i nova stabilnost našeg sektora opet postati priznata kao jedan od najvećih, možda i najveći, generator pozitivnog izvoza sa velikim multiplikacijskim faktorom.

Što se može reći za isplate plaće – prosječno je to 8,5 tisuća kn za oko 2000 radnika, ali i za upadanje u blokade pojedinih članica Brodosplita čime se aktivira predstečajni mehanizam?

Od početka su nam najvažniji kvalitetni, vrijedni i pošteni radnici. Na početku je bilo svega, no s vremenom smo izgradili Brodosplit obitelj gdje više gotovo da i nemamo nekvalitetnih radnika, te su neto prosječna primanja od 8,5 tisuća kuna i premala za naše planove.

Cilj nam je povećanje plaća, da svi skupa budemo na razini kao i prvih 10 posto trenutnih radnika. Tako na primjer najbolji zavarivači sa oko 200 sati rada mjesečno imaju neto preko 11.000 kuna za rad u škveru, a ako je rad terenski, onda ta primanja mogu doseći i 25.000 kuna.

Prilikom preuzimanja brodogradilišta smo iz socijalnih razloga prihvatili obvezu da ćemo 5 godina nakon preuzimanja (do ožujka 2018.) imati minimalno 2000 zaposlenih, unatoč mišljenju EK da je ta obveza nepotrebna i da nije u skladu s direktivom o tržišnom natjecanju, odnosno taj uvjet nam ne osigurava iste uvjete poslovanja kao i ostalim brodogradilištima u svijetu.

Također, gotovo sva brodogradilišta u svijetu imaju isključivo samo svoju infrastrukturu, mendžment, inženjering, tehnologiju, kvalitetu, a sva kooperacija – radnici proizvodnje koji grade brod i prateće uslug, je vanjska.

Mi smo zadržali svoju kooperaciju, svojih 2000 radnika. Jedan od razloga što Brodosplit ima toliko poduzeća u svom vlasništvu je i taj što nam je namjera bila da ta poduzeća samostalno pružaju usluge i van brodograđevne djelatnosti i izvan škvera, da budu na tržištu i tako postaju održivija.

Danas, kad je prošlo gotovo devet godina od preuzimanja, kada više nemamo potrebe zadržati radnike na tom broju i kada su se prihodi zbog pandemije smanjili, i dalje smo odlučili zadržati zaposlenike uz pomoć Vladine mjere skraćenog radnog vremena.

Zašto niste uspjeli naplatiti iznos od 20 mil kuna temeljem COVID mjera?

Dio potpora smo uredno dobili, dio čekamo i ne znamo zašto kasne, a dio nam nije isplaćen jer su neka od društava u blokadi, a blokadama je doprinijelo i kašnjenje potpora po mjeri skraćenog radnog vremena. Naši zaposlenici su u kontaktu s djelatnicima HZZ-a i Porezne uprave i radimo na rješavanju problema.

Nadamo se da ćemo sve riješiti i da će nam biti uplaćena potpora za skraćeno radno vrijeme. Moram napomenuti kako smo veliko poduzeće s velikim prometom, i samo da steknete sliku, u ovih 20-ak mjeseci COVID vremena smo samo zaposlenicima u Hrvatskoj isplatili oko 600 mil. kuna plaća, tako da je tih 20 mil. kuna potpora svega 3,3% od ukupnog troška plaća. Ako na to dodamo multiplikacijski faktor, to je onda još značajno manji postotak.

Istovremeno, naš ukupni dug blokiranih društava po pitanju poreza i doprinosa iznosi otprilike isto 20 mil kn, no prebijanje tih stavki nije dozvoljeno. Osim toga, imamo i potraživanje od države za krivo ovršene koncesijske naknade, koje su se nama naplatile, a nisu dio našeg restrukturiranja i nastale su u godinama prije samog restrukturiranja, iako je izjavom države, svih ministarstava i uprava potvrđeno da sukladno odobrenom planu restrukturiranja nema dugova prema državi.

To se isto rješava već 8 godina, pa smo ponudili da ćemo s tim našim potraživanjem prebiti navedeni dug, a mi odustati od naših prava za naknadom krivo ovršenih sredstava, kao i ostalih prava iz programa i ugovora o restrukturiranju u vrijednosti sa kamatama od oko 200 mil kn.

Naime, naglašavam kako je Brodosplit od države za proces restrukturiranja dobio potporu za restrukturiranje samo u iznosu starih gubitaka prije preuzimanja, i da je uspoređujući s 3. Majem dobio oko 2 milijarde kuna lošiju poziciju, samo što je kasnije Uljanik uništio 3. Maj.

Na kojim sve projektima u tijeku očekujete dodatnu nadoknadu ukupno više od 400 milijuna kuna po osnovu povećanja cijena materijala i proizvoda?

DIV grupa ima cijeli niz aktivnih projekata, brodograđevnih i građevinskih, kao na primjer projekti izgradnje prilaznih cesta i mostova Pelješkom mostu (čeličnog dijela gornjeg ustroja vijadukta Prapratno, čelične konstrukcije mosta Ston), izgradnje pruge Dugo Selo – Križevci, rekonstrukcije križanja Širina u Solinu, gradnja obalnih ophodnih brodova za MORH, te isporuke kolosiječnog pribora i vijaka po javnim natječajima i okvirnim sporazumima. Ukupno ugovorenih poslova imamo oko 2 milijarde kuna vrijednosti.

Pozdravljamo nedavno donesen Zaključak Vlade RH objavljen u NN-a prema kojem se, s ciljem ublažavanja posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, pozivaju naručitelji koji imaju ugovore sklopljene u postupcima javne nabave da zajedno s ugovarateljima pristupe analizi ugovorenih cijena građevinskog materijala i proizvoda za neizvršene ugovore o javnoj nabavi, kako bi utvrdili stavke na koje je promjena cijene utjecala za više od 10%. Zaključkom se naručitelji pozivaju, ukoliko se pokaže opravdanost, da izmjene ugovore i okvirne sporazume sklopljene u postupcima javne nabave.

Kako se bavimo prvenstveno metalskom industrijom, to su naši ugovori vrlo visoke vrijednosti, a cijene čelika i čeličnih proizvoda su prosječno više od dvostruko poskupjele, cijena električne energija čak za više od 3 puta, cijene kontejnerskog transporta za 6 puta, cijene naftnih prerađevina, ambalaže također.

Sve to predstavlja znatan udar na likvidnost i poslovni rezultat. Stoga se nadamo da ćemo s naručiteljima, sukladno Zaključku Vlade RH, zbog iznimnog porasta troškova materijala, energije i logistike na aktivnim projektima, dogovoriti povećanje cijene za stavke za koje je to opravdano.

To je na naših 2 milijarde kuna vrijednosti ugovorenih poslova veliki iznos. Trenutno, ako se navedeno ne odradi na vrijeme i svima isto, tj. pošteno, nije pitanje radi li neka tvrtka dobro ili ne, rezultati mogu biti poražavajući.

Kako su vrlo vrijedni poslovi u najavi, znači li to da su potpisani predugovori, i što se očekuje? Kad će početi realizacija novih ugovora i jesu li za to potrebna državna jamstva te hoće li ih Brodosplit tražiti?

Potpisano je više ugovora i nekoliko predugovora, s čim nismo izlazili u javnost jer su ugovori zasad tajni i u javnost možemo izaći zajedno s našim kupcima, što je pravilo kod velikih projekata. Evo vezano za Brodosplit, nakon svih ovih godina restrukturiranja, možemo reći da smo dosta postigli – od običnih brodova za rasuti teret i tankera došli smo na nivo gdje gradimo visoko sofisticirane kruzere polarne klase i u tome budemo vodeći u svijetu!

Takvi projekti su danas u Brodosplitovoj knjizi narudžbi, a oni nam osiguravaju stabilnu budućnost u narednom periodu. Za realizaciju ugovora potrebna su nam državna jamstva i garancije za izvozne poslove. Potrebno je naglasiti da se tu ne radi o državnim potporama i jamstva se izdaju sukladno relevantnim Europskim direktivama i prema OECD pravilima.

Svako brodogradilište u svijetu, sukladno međunarodnim pravilima, dobije državna jamstva za gradnju brodova. Radi se o velikim iznosima i to je opća praksa bez koje se, kako i ranije tako i danas, ne može ugovoriti gradnju nekog broda.

No, moramo znati da država i HBOR imaju strog poslovni model. Pri svakom našem dobro odrađenom ugovoru, osim izvoza, te poreza, doprinosa, plaća i multiplikacijskog faktora, država zarađuje na samoj garanciji i financiranju. Samo kao primjer, isporukom našeg zadnjeg polarnog kruzera Ministarstvo financija i HBOR su uprihodili direktno ukupno otprilike 55 milijuna kuna.

Imate li posla za iduću godinu?

Imamo. Završavamo polarni kruzer i jedan tanker, te gradimo obalne ophodne brodove za MORH. Potpisali smo ugovore za tri nova projekta ukupne vrijednosti preko 300 mil. eura, te tri opcijska ugovora.

Aktivni su i EU istraživačko razvojni projekti: zero emission jedrenjak, bezposadni brod za specijalne zadatke spašavanja, gašenja požara i sličnih opasnih zadataka na moru i sa mora, te projekt razvoja podmornice za 48 ljudi i 60 metara dubine sa prozirnim trupom.

Također, u Kninu i Brodosplitu gradimo najveću solarnu elektranu u nekom proizvodnom kompleksu u RH ukupne snage 15 MW, a za što dobivamo i sufinanciranje iz fondova EU. Taj projekt savršeno se uklapa u aktivnosti koje već neko vrijeme provodimo sa ciljem da ‘zelene projekte’ gradimo sa što manjim utjecajem na okoliš. Uglavnom, nakon globalne krize i stagnacije zbog pandemije, izvjesno je kako za brodogradnju pristižu bolja vremena, narudžbe se intenziviraju u cijelom svijetu i očekujemo da bi trebali dostići predpandemijski nivo već tijekom 2022.

Također, moram istaknuti najznačajniji događaj ove godine u segmentu vijčane robe – core businessa DIV Grupe d.o.o., a odnosi se na prošlotjednu odluku EK o uvođenju zaštitne carine za uvoz kineske vijčane robe na razini od 89,9%.

DIV Grupa, kao jedna od najaktivnijih članica Europskog udruženja proizvođača vijaka EIFI, svojim angažmanom uvelike je doprinijela donošenju ove odluke koja će imati dugoročne pozitivne posljedice na poslovanje DIV Grupe.

Konkretno govoreći, zaštitna carina osigurava da cjelokupni godišnji kapacitet proizvodnje možemo plasirati na europsko tržište, koje nam je povijesno najznačajnije, po cijeni značajno višoj nego ranije. To znači da kineskim proizvođačima više nećemo konkurirati samo bržom isporukom, nego i cijenom, kaže Tomislav Debeljak za Poslovni dnevnik.

Suzana Varošanec