Predsjednik Udruženja marina u HGK: “Treba hitno donijeti novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama!”

Foto: Sara Vranek / Regional Express

Nautički turizam u Hrvatskoj u protekle dvije sezone pokazao se kao grana turizma najotpornija na pandemijske uvjete. Naša “perjanica” turističke ponude na žalost  ima i drugu stranu medalje –  birokratske prepreke i nedovoljno dobre zakonske okvire, pogotovo kada je riječ o djelatnosti marina. Osvrt na proteklu sezonu, postignute  financijske rezultate, izazove, prepreke i  trendove u poslovanju marina za Regional Express dao je  dipl.ing, Sean Lisjak predsjednik Udruženja marina u HGK i  član uprave uspješnog pulskog brodogradilišta Tehnomonta  d.d. 

Kako je ocjenjujete proteklu sezonu  s pozicije  predsjednika Udruženja marina u HGK?

– Bila je izazovna kao i 2020. ali uz ponešto stečenog uz fleksibilnost i prilagodbu svim tada važećim procedurama, propisima i epidemiološkim mjerama, možemo biti itekako zadovoljni ostvarenim. U 2019. godini, hrvatske marine su ostvarile 918 milijuna kuna prihoda. 2020. godina, kao vrlo neizvjesna i s puno opreza, rezultirala je blagim padom u prihodu, tako da je konačni rezultat prema podacima Državnog Zavoda za statistiku iznosio 812 milijuna kuna.

Budući da se podaci objavljuju u prvom tromjesečju za proteklu godinu, te još nemamo egzaktne podatke, ali prema izjavama svih naših kolega duž jadranske obale, svi su ovu sezonu ocijenili izuzetno dobrom. Raduje nas da se ove godine „probudila“ i djelatnost charter kompanija koje sa svojom ukupnom flotom brodova čine veliki udio vezova u našim ukupnim kapacitetima. Posebno je bitno napomenuti i činjenicu da su ovi financijski pokazatelji , samo i isključivo čisti prihod marina koji proizlazi iz njihove direktne djelatnosti, nedostaje još niz popratnih djelatnosti koje se zbivaju samim postojanjem marina na tim lokalitetima (ugostiteljstvo, barovi, trgovine, brodopopravljačke usluge itd..). Po nekim procjenama taj prihod se može multiplicirati s faktorom 5-7 puta, kako bi se dobila koliko toliko realna procjena ukupno generiranog prihoda za koje je samo postojanje Luke nautičkog turizma-marine zaslužno.

Možemo li izdvojiti po strukturi gostiju tko su najveći zaljubljenici u Jadran, nautiku i naše marine?

– Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,1%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,2%), Austrije (15,5%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Plovila pod zastavom Njemačke i Slovenije ostvarila su porast broja plovila, i to Njemačka za 3,0% te Slovenija za 1,7%, dok su Austrija, Hrvatska i Italija imale pad broja plovila na stalnom vezu u 2020. u odnosu na 2019.

Koje su prednosti Hrvatske obale i naših marina u odnosu na Mediteran, je li usluga dovoljno kvalitetna i ponuda diverzificirana i imamo li dovoljno vezova?

– Glavna prednost hrvatske obale je u njezinoj prirodnoj ljepoti, očuvanosti, čistoći i nevjerojatnoj razvedenosti.Također vrlo bitan faktor u odabiru plovidbe našom obalom je činjenica da smo cestom dostupno najbliže more za cca 500 milijuna europskih stanovnika. Hrvatska obala duga je cca 1.600 km, obiluje s cca 1.200 otoka, otočića i hridi i te ljepote uz izuzetno čisto more i pogodne vremenske uvjete za plovidbu su naš glavni adut. Hrvatska ima cca 18.600 vezova koji su raspoređeni u 185 luka nautičkog turizma od čega je 82 marine.

Naše marine su opremljene svom potrebno infrastrukturom te poštuju najviše ekološke standarde u smislu zaštite okoliša, skupljanja, separiranja i zbrinjavanja otpada, pročišćavanja otpadnih voda i slično.

Ono na čemu još trebamo poraditi je obogaćivanje ostale ponude! Prema spomenutim istraživanjima Instituta za turizam, TOMAS NAUTIKA, našim klijentima nedostaju upravo kvalitetne trgovine, shopping, restorani visoke kategorije i sl. Tu dolazimo do najbitnije činjenice ,a to je fleksibilniji zakonski okvir i omogućavanje stvaranja pretpostavki za realizaciju takve ponude u našim marinama kroz inače dosta krute/rigidne zakonske odredbe koncesijskog režima pod kojim marine posluju.

Foto: Facebook

Kako ocjenjujete  paket izmjena i dopuna Zakona o pomorskom dobru, poznato je da ste se zalagali da bude uključena i određena vrsta zaštite postojećih koncesionara nautičkih marina istekom koncesije?

– Godinama upozoravamo i sugeriramo nadležnim  ministarstvima kako prilagoditi Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama da bi se ostvarile pretpostavke za još uspješniji rad daje nam za pravo da ne možemo biti zadovoljni u potpunosti s podrškom resornih tijela. Zadnjih nekoliko godina (8-10) upozoravamo resorno ministarstvo o potrebi HITNOG donošenja novog zakona kako bi se regulirao skori istek koncesija naših brojnih članica.

Naime, većina naših članica (marina) sklopila je prve koncesijske ugovore s Vladom RH u 1999. godine i to na rok od 30 godina, tako da mnogima od njih koncesija istječe za cca 8-9 godina. Tražimo od nadležnih ministarstava da se koncesionarima koji su uredno ispunjavali svoje obveze omogući produžetak rada, a ne da moraju ići na javne natječaje po isteku koncesijskog razdoblja.

Sustav dodjeljivanja koncesija na pomorskom dobru za djelatnost marina ima svoj dobrih, pozitivnih ali i negativnih i nerealnih strana. Dobra je ta da se strogo i striktno mora upotrebljavati pomorsko dobro za namjenu za koju se takmiči, da se mora voditi briga i zaštita pomorskog dobra prema najvišim propisnim standardima.

Loše je to da se od potencijalnog koncesionara traži da bude „vidovit“ kada prilaže svoj investicijski plan, plan ulaganja u izgradnju i sadržaje marine.Naravno da možete izračunati/procijeniti potrebna ulaganja u izgradnju marine u početnim godinama ili fazama. Ali ne možete nikako znati, procijeniti ili vidovito predvidjeti, koji će to trendovi tijekom konzumiranja koncesijskog razdoblja biti primarno nužni da zadržite svoju konkurentnost i koji traže dodatna investiranja u te iste trendove!

Po sadašnjem modelu koncesije, koncesionar treba u lipu izračunati početna ulaganja te ih u potpunosti izamortizirati zadnjeg dana koncesije, što je suludo i neracionalno.

Tražili ste i izmjene važećeg Pravilnika o kategorizaciji luka nautičkog turizma s ciljem investiranja i izgradnje smještajnih kapaciteta, ima li novosti? 

– Točno. Naime prilikom prilagodbe posljednjeg Pravilnika o kategorizaciji LNT a koji je uvodio institut sidara umjesto 1., 2. I 3. Kategorije, nismo primijetili da je zakonodavac izbacio mogućnost izgradnje smještajnih jedinica (soba, apartmana, manjih hotelskih kapaciteta).

Upravo to je jedan od primjera kratkovidnosti i nepoznavanja trendova tržišta od strane pojedinih nadležnih tijela. U svijetlu priče o nužnosti praćenja svjetskih trendova u nautici, potrebi investiranja u smještajne kapacitete (naravno da bi to bilo u skladu s prostornim planovima područja na kojima postoje pojedine marine i da to ne bi stvaralo konkurenciju postojećim hotelsko turističkim sadržajima u okolici) dolazimo do onog problema o produžetku trajanja koncesije.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.

Darija Božac Marjanović