Domaći brodari uzimaju poticaje za kadete koje nikad neće zaposliti

Foto: Maximilian Weisbecker, Unsplash

Novi program sufinanciranja ukrcaja vježbenika na brodove ide na ruku isključivo domaćim brodarima koji ukrcavaju više vježbenika nego što ih kasnije mogu zaposliti kao časnike, a izravno na štetu velike većine mladih ljudi kojima je zbog toga otežano prvo zapošljavanje te zapošljavanje nakon kadeture, a time na štetu cijele industrije i pomorstva, kaže Mario Zorović koji je na skupštini Hrvatske udruge posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) po treći put izabran za predsjednika, piše Novi list.

U iduće četiri godine zamjenik će mu biti Denis Vukušić, a Zorović ističe kako, unatoč trećem uzastopnom mandatu, nema namjeru spavati na lovorikama, već nastaviti rad na poboljšanju položaja hrvatskih pomoraca kako na međunarodnom tržištu rada, tako i po pitanju socijalnih i drugih prava, ali i obaveza pomoraca u Hrvatskoj općenito.

Iako je do sad, kaže novi-stari predsjednik Udruženja, postignuto puno toga, u CROSMA-i nekim stvarima i dalje nisu zadovoljni, a posebno novim sustavom sufinanciranja ukrcaja vježbenika koji je do sada bio u primjeni jedino za domaće brodare, iako oni zapošljavaju svega 9 posto od ukupnog broja hrvatskih časnika u međunarodnoj plovidbi, dok ih 91 posto plovi pri stranim brodarima. Program sufinanciranja je ove godine izmijenjen, ali opet, ističe, na način da favorizira domaće brodare i gotovo je neisplativ za one koji zapravo zapošljavaju hrvatske pomorce u velikoj većini.

U najkraćim crtama, ostavlja mogućnost da oni neodgovorni i dalje mogu uzimati većinu predviđenog novca za poticaj ukrcaja vježbenika. Ono što se nažalost do sada događalo u praksi je da nakon odrađenog vježbeničkog staža i prevelikog broja zaposlenih sufinanciranih vježbenika, ti isti vježbenici ne mogu nastaviti karijeru kao časnici te su prisiljeni ponovo potražiti posao, opet u svojstvu kadeta zbog takvih tržišnih zahtjeva. Danas da biste se zaposlili kao treći časnik morate imati četiri do šest mjeseci iskustva kao časnik na istom tipu broda ili morate biti bivši vježbenik kompanije. Loše je i to što nema ograničenja na maksimalno tri sufinancirana vježbenika po brodu, kako u starom programu, a nažalost niti u novom programu kako bi se spriječila zloupotreba prekomjernog zapošljavanja.

Koristeći dosadašnji program domaći brodari koji zapošljavaju svega devet posto hrvatskih časnika u međunarodnoj plovidbi, zapošljavali su čak 37 posto od ukupnog broja svih vježbenika. Dakle, daleko više vježbenika nego što im je stvarno potrebno, kako bi iskoristili poticaje, time dovodeći u pitanje sigurnost broda, a što je najgore, ostavljajući veliku većinu vježbenika bez mogućnosti nastavka časničke karijere. Inače, u ovoj godini je za sufinanciranje vježbenika predviđeno nešto više od devet milijuna kuna, a u iduće dvije po sedam milijuna.

Vratiti novac

Prijedlog CROSMA-e je, objašnjava Zorović, bio da se program uskladi s trenutnim tržišnim uvjetima i odnosima snaga ovlaštenih tijela (brodara, poslodavaca i posrednika) koji zapošljavaju hrvatske pomorce, na korist cijeloj ekonomiji i nije nikako usmjeren protiv hrvatskih brodara jer, dapače, imati što veći broj jakih nacionalnih brodara je u interesu svake pomorske zemlje.

Osim što se dopušta neograničeni broj vježbenika po brodu, koeficijent kojim se određuje broj sufinanciranih vježbenika, odnosno iznos same subvencije, je neodrživ i diskriminirajući, pa se postavlja opet pitanje koji je zapravo cilj ovog programa.

Naime, s obzirom na to da se za određivanje kvota i iznosa subvencije koristi omjer koji računa broj plovidbenih dana hrvatskih vježbenika u odnosu na vježbenike svih drugih nacionalnosti, kao i hrvatskih, taj koeficijent kod domaćih brodara je uvijek 1, dok kod stranih brodara, iz prakse, teško može doći do trećine i naravno uvelike ovisi o veličini samog brodara. Uz to, od stranog brodara traže se plovidbeni dani vježbenika svih ostalih nacionalnosti što je neprikladno, neprovedivo i zadire u poslovne tajne, pa time i teško dobavljivo. A time je takav program i njegovi zahtjevi nezanimljivi.

Pitanje je hoće li brodari koji nisu uspjeli zadržati vježbenika kao časnika nakon odrađene kadeture vratiti novac koji je nije namjenski potrošen. CROSMA je više puta pozivala državu, da bi kao odgovorna pomorska zemlja koja ima nemjerljive koristi od ove grane industrije, trebala osigurati sredstva u iznosu od 22 milijuna kuna godišnje, čime bi pokrila vježbeničke plaće svih kadeta u RH, bez obzira tko će im biti prvi poslodavac, kaže Zorović, podsjećajući da pomorci godišnje u Hrvatsku donesu više od milijardu eura i čine 1,2 posto svih zaposlenih u RH, a time se s prihodima mogu svrstati uz bok čak i turizmu koji je glavna gospodarska grana zemlje.

Unatoč tome, država čini premalo da mladim pomorcima pomogne u zapošljavanju, a sve zbog nerazumijevanja onih koji donose te štetne odluke i onih pojedinaca koji takve programe podržavaju na svoju sitnu korist, a na štetu pomorskoj zajednici i mladim ljudima koji na ovaj način gube svoje vrijeme i novac, zaključuje predsjednik CROSMA-e, piše Novi list.

Marinko Glavan

PROČITAJTE JOŠ:

Vlada objavila Odluku o raspodjeli sredstava subvencije vježbeničkog staža pomoraca u 2021. godini