Plastika, arheologija budućnosti
Photo: Pixabay
Postoje dva brza načina da osvijestite u kolikoj nas mjeri plastika okružuje. Jedan je da odete do neke plaže i prebirete po plastičnom otpadu, drugi je da prebirete po svojoj svakodnevnici.
Zapišite svaki plastični predmet koji dodirnete tijekom 24 sata. Idući dan zapišite sve ne-plastične predmete. Usporedite popise. Osim plahti, papira, čaše i šalice za kavu, ne ostaje vam mnogo. Plastika je gotovo svugdje. U kojem nas je trenutku zapravo okružila i osvojila? Čini se da se odjednom tu našla. Rekli bismo da se baš snašla.
Neželjena posljedica pogodnosti
Sredinom 19. stoljeća krenula je potraga za novim sintetskim spojevima iz biljaka kako bi se smanjilo iskorištavanje prirodnih resursa poput bjelokosti (slonovače) od koje su se izrađivale tipke za klavir, češljevi, biljarske kugle. Masovno korištenje bjelokosti na zapadu, krajem 19. stoljeća pobudilo je strah od njihovog istrebljenja. Bjelokost azijskog slona korištena je za izradu biljarskih kugli dok je afrička korištena za izradu tipki. ¹
Bakelitni telefon ISKRA ATA 12 (Izvor: Njuškalo)
Krčkalo se ubrzano u raznim laboratorijima, stvarali su se novi polimeri, a onda ih je Drugi svjetski rat izvukao na ulice. Mnogi polimeri kao što su polietilen, najlon, akril, stiropor prvi su put umarširali u životni prostor upravo tijekom rata. Po njegovom završetku, plastika je omogućila procvat opsesivnog potrošačkog društva. Obećavala je obilje po niskoj cijeni, put u čišću i svjetliju budućnost bez strahovanja od prekomjernog korištenja prirodnih resursa. I tako je plastika počela tiho penetrirati u naše živote, naše domove, aute, odjeću, igračke i na koncu – naša tijela. Ispunila je obećanje, ali i ostavila izobilje plastičnog otpada o kojemu nismo razmišljali.
Tu je kako bi se kretala
Od 1950-tih do danas proizvodnja plastičnih proizvoda porasla je preko 200 puta. S time je porasla i količina plastičnog otpada. Korporacije su se pobrinule kako plasirati što više proizvoda na tržište, no ne i što po završetku njihovog životnog vijeka.
Jednom kada dospije u mora i oceane, a to je svake minute jedan kamion, plastika slobodno putuje. Nošena strujama, valovima i vjetrom dospijeva gotovo svugdje. Postoje područja u oceanima koja su više ili manje onečišćena (zasigurno ste čuli za 5 velikih oceanskih vrtloga koji nalikuju na “plastičnu juhu”), ali ne postoji područje u kojemu plastika nije pronađena.
Donovan Hohn krenuo je u potragu za plastičnim patkama i o tome napisao knjigu
Ako se malo bolje zagledate, plastične pelete pronaći ćete i na vašim plažama
Obišli202 smo plažu u uvali Lakošaše kod Ližnjana koju smo s volonterima iz Grčke, Španjolske, Portugala i Hrvatske počistili krajem lipnja. U rujnu plaža je bila još relativno čista, u prosincu zatrpana je kao da ju nikada nismo počistili. Prošetali smo cijelim područjem te naišli na veliki broj plastičnih peleta. Uzeli smo čašu tog nagomilanog materijala te analizirali što se u njoj može naći. Pomno smo, uz pomoć povećala i pincete, izvadili sve čemu na plaži nije mjesto. Plastika, plastika, mikroplastika.
Plastika miriše na obrok
