PROJEKT ARHIPELAGOS Devastirana vojarna na otoku Molatu postaje sveučilišni centar

Foto: Youtube / Screenshot

MOLAT/ZADAR – Među tri velika infrastruktura projekta koje Sveučilište u Zadru planira pokrenuti ove godine, na red je došao i sveučilišni centar na otoku Molatu, za čije će se potrebe obnoviti i dograditi nekadašnja vojarna u uvali Lučina. Zahtjev za građevinskom dozvolom predan je i čeka potvrdu, a trenutno se radi na pitanju financiranja koje će biti pokriveno europskim sredstvima.

– Bio je to poprilično dugotrajan i opsežan postupak, ali sve pripremne radnje su odrađene. Sveučilište je uknjiženo kao vlasnik, riješeno je i omeđivanje u odnosu na pomorsko dobro, a sada nam predstoji potraga za izvorom financiranja. Prema svemu sudeći, to će biti ITU mehanizam za urbano područje Zadra za koji ovaj projekt može konkurirati u novom programskom razdoblju od 2022. do 2027. godine jer otok Molat administrativno pripada Gradu Zadru – kazao je za Zadarski.hr prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta.

Nakon što je nekoliko godina potrošeno na birokraciju i rješavanje prostorno-planske dokumentacije, ovo je prvi veliki korak prema realizaciji projekta Arhipelogos koji je pokrenut još 2009. godine s idejom da se devastiranim i zapuštenim objektima bivše JNA na zadarskim otocima udahne novi život kao sveučilišnim prostorima. Voditelj tog projekta je upravo Faričić.

A zgrada na Molatu, koja se nalazi u glavnom otočnom portu, uza samo more, idealan je primjer te priče. Atraktivna nekretnina u gustoj borovoj šumi već tri desetljeća, od odlaska JNA s otoka, stoji napuštena i zapuštena. S vremenom je devastirana i pretvorena u ruglo za koje je najmanji interes pokazivao vlasnik- Republika Hrvatska. Sličnu, gotovo istu sudbinu doživjeli su i drugi vojni objekti na zadarskim otocima koji ni danas nisu privedeni svrsi, a još uvijek su u državnom vlasništvu tako da nitko drugi s njima ne može raspolagati.

Projekt Arhipelogos prvi je pokrenuo to pitanje s mrtve točke, želeći spojiti zadarski arhipelag i znanost i to dislokacijom sveučilišnih aktivnosti na otoke. Bila bi to dobitna situacija za svih jer bi lokalna zajednica ovog, sve slabije naseljenog otoka, dobila novi životni impuls s prisutnošću studenata i znanstvenika. U budućem sveučilišnom kampusu na Molatu, naime, Sveučilište planira izvoditi redovitu i terensku nastavu, znanstvena istraživanja, održavanje znanstvenih skupova, ljetnih škola i doktorskih radionica te niz drugih nastavnih i izvannastavnih aktivnosti za studente, ali i za otočane.

Nakon niza birokratskih zavrzlama, lani u travnju, na Sveučilište je i službeno preneseno vlasništvo nad zemljištem površine 2.222 metara četvornih, koje je vrijedno oko 4,2 milijuna kuna. U tom ugovoru Sveučilište se obvezuje da će u roku od pet godina nekretninu privesti svrsi te državi dostaviti izvršne i uporabne dozvole i drugu dokumentaciju, ali se rok može produžiti uslijed pravno utemeljenog i obrazloženog zahtjeva. Sada, kad su riješene sve birokratske zavrzlame oko projekta, konačno može početi i njegova realizacija.