Flota Jadrolinije prosječno je stara 28 godina – Stručnjak otkriva koliko je sigurna

Foto: Morski HR

Da će Hrvatska nabaviti šest novih plovila za Jadroliniju najavio je ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković na “aktualnom satu” u Saboru prošlog tjedna. Učinio je to doduše nakon što ga je kolega saborski zastupnik prozvao jer je u upotrebi brod Postira, proizveden 1963. godine, koji je sudjelovao u nesreći te iako je bio na remontu, po njegovim procjenama, nije siguran za plovidbu.

Iz tog razloga su iz RTL.hr provjerili s Jadrolinijom kakvo je stanje njihovih plovila, kada se donosi odluka o zamjeni i potrebi za novim te kako dočekuju odluku o novoj nabavci.

Iz Jadrolinije otkrivaju kako je u 2022. godinu Jadrolinijina flota uplovila s 54 broda, od čega 10 katamarana, četiri klasična putnička broda, tri trajekta za međunarodne plovidbe te 37 trajekata za lokalnu plovidbu, prosječne starosti 28 godina.

Da godine i nisu neki problem smatra dekan Pomorskog fakulteta u Splitu, Pero Vidan koji za RTL.hr tvrdi kako je najveći problem hrvatskih brodova njihova sezonalnost u eksploataciji.

– Brodovi imaju opterećenje u sezoni i pomorci tada daju maksimum od sebe. Zimi plove poluprazni i država daje koncesije puno za prazno – tvrdi. Stoga su brodovi sve veći i veći, zimi plove prazni, a država to plaća. Kaže nam kako u Hrvatskoj nije pitanje jesu li postojeći brodovi sigurni nego postoji li ekonomska isplativost i smisao u njihovo daljnje ulaganje zbog njihove starosti.

Butković potvrdio: Jadrolinija ove godine nabavlja 6 novih brodova

Tu u konačnici najviše misli na isplativost velikih brodova koje je vrijeme pregazilo.

– Katamaran na dizel troši jako puno goriva i on je primjerice najisplativiji na liniji za Hvar koja je najpopunjenija putnicima. Država daje relativno velike novce za povezivanje otoka – zaključuje, ali i podsjeća kako su svi brodovi u prometu sigurni, pod inspekcijskim nadzorom kapetanije certificirani od Hrvatskog registra brodova koji rade u skladu s Tehničkim pravilima koja su dosta stroga u usporedbi s drugim registrima koji nisu članovi Međunarodnog udruženja registara IACS.

Upitan oko samog broda Postira Jadrolinija, govori:

– Svi se Jadrolinijini brodovi redovito održavaju na godišnjim remontima u hrvatskim brodogradilištima te prolaze sustavne kontrole Hrvatskog registra brodova. Kada je riječ o Postiri, Jadrolinija trenutno ima potpisan koncesijski ugovor za brodsku liniju Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ do 2023. godine.

Nova Postira u retro stilu – Jadrolinija uskoro planira zamijeniti zastarjele brodove

Male tajne klasičnih brodova

Vidan pak na primjeru Postire zaključuje kako smo počeli zanemarivati klasične brodove, a ta praksa ne mora biti dobra. Recimo Tijat, najstariji brod koji plovi šibenskim područjem, mali je potrošač i može isploviti čak i u nevremenu. Slični su bili i drugi veterani koji su nekoć povezivali otoke Porozina, brodovi takozvani gradovi i oni iz skupine pjesnici, tvrdi.

Njihova potrošnja u usporedbi s katamaranom je višestruko manja, a vrijeme plovidbe do bližih otoka bilo bi samo desetak minuta duže. Potrošnja jednog katamarana za luku udaljenu desetak nautičkih milja je jednaka potrošku takvih klasičnih manjih brodova koji bi mogli istu luku za isti potrošak goriva povezati nekoliko puta dnevno, kaže.

Naveo je i kako bi otočanima više odgovarao veći broj linija na kojoj se voze desetak minuta duže nego li jedna katamaranska linija koja je utoliko minuta kraća, ali je samo jedna.

Inače, Jadrolinija je prije nekoliko dana proslavila 75. rođendan, a za to vrijeme kroz njenu flotu prošlo je ukupno 185 brodova dok je u posljednjih pet godina pridruženo i pet novih. To su trajekti Lošinj, Ugljan, Faros i Otok Pašman te katamaran Jelena. Lani su tako prvi put plovili Lošinj i Otok Pašman dok je trenutno najstariji brod u floti Jadrolinije legendarni Tijat, brod koji ima i aktivan fan klub te trenutno plovi u šibenskom akvatoriju, ističu.

Upitani na koji način donose odluku o zamjeni linija govore da se vode kriterijem odabira linija na kojima plove najstariji brodovi u floti te kojima je zbog frekventnosti potrebno povećanje kapaciteta ili povećanje kvalitete usluge.

Hibridni pogon je budućnost

Pojašnjavaju i kako Postira, kao i svi ostali brodovi, svojim karakteristikama odgovara odredbama ugovora u kojima su definirani brodovi koji plove na određenim linijama te njihove zamjene. Ističu kako je projekt novog, modernog, putničkog broda na hibridni pogon za brodsku liniju Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ gotov te  će natječaj za gradnju raspisati u prvoj polovici ove godine. Plan je da novi brod bude spreman za novi ciklus koncesijskih natječaja 2023. godine, tvrde.

I Vidan je optimističan oko nabavke novih brodova, a tvrdi i kako je Europa napravila dobar plan. Doduše, problem je jer treba urediti infrastrukturu na otocima i postaviti adekvatne stanice za napajanje.

– Izvrsna je to stvar. Sjeverna Europa i Skandinavija idu dalje na autonomne brodove, ali opet, kod nas je upitna infrastruktura jer gdje će se puniti brodovi na električnu energiju ako u Splitu nema mjesta za sve, a punjenje električnom energijom traje – pita se.

S druge strane, do danas nemamo organizirano napajanje klasičnim ne-ekološkim gorivima izuzev cisternama, a “bunkeriranje” brodova teškim gorivom nije zaživilo jer opskrbljivači drže skladištenje istog neisplativim zbog niske cijene teškog goriva, kazao je dekan Pomorskog fakulteta u Splitu, Pero Vidan za RTL.hr.

Matea Vidić

PROČITAJTE JOŠ:

Jadrolinija slavi 75. rođendan