Ribolovni resursi na Jadranu dovedeni do granice neodrživosti, a ribari plove na “ribarskim grobljima”

Foto: Morski HR

Saborski Odbor za poljoprivredu raspravljao je o stanju u hrvatskom ribarstvu. Govorilo se  o starosti ribarske flote, smanjenju izlova, ali i o planu da se u prehranu školske i vrtićke djece uvrsti i riba. Najavljeno je da ove godine u izmjenu ide Zakon o morskom ribarstvu.

Stručnjaci procjenjuju kako će temperatura Jadrana do 2070. godine porasti od 1,6 –2,4° C što će utjecati na migraciju morskih organizama, posebice škampa i oslića u dublje vode. Dovest će to, kažu, i to povećanja broja stranih invazivnih vrsta, što smo neki dan već posvjedočili kada je ribar pokraj Pašmana ulovio izrazito otrovnu srebrenoprugu napuhaču. 

Plavi rak (Callinectes sapidus) invazivna vrsta – Foto: Marinko Babić

Na odboru se moglo čuti i kako su sve riblje vrste u Jadranu dovedene u stanje prekomjernog izlova. Državni tajnik Šime Mršić rekao je kako su ribolovni resursi na Mediteranu, odnosno u Jadranu, dovedeni do granice neodrživosti zbog prelova koji se odvijao desetljećima pa štetu sada trpe sve flote, a sama obnova stokova je višegodišnji proces. Kao pozitivan primjer naveo je Jabučnu kotlinu, u kojoj je vidljiv proces oporavka stokova.

Spomenuo je kako je kroz 36 mjera iz važećeg Operativnog programa odobreno više od 3.000 projekata, ugovorenost je na razini od 90 posto, a isplaćenost na razini od 50 posto. Kaže i kako je Vlada, kroz razne mjere pomoći, ribarskom sektoru osigurala više od 200 milijuna kuna.

Uvodi se riba u vrtićku i školsku prehranu

Unatoč tome što smo pomorska zemlja, hrvatski građani i dalje jedu manje ribe od europskog prosjeka. U Hrvatskoj se godišnje u prosjeku pojede 20 kilograma ribe po glavi stanovnika, dok je europski prosjek 24 kilograma. Iako cijena ribe godinama nije rasla, ona je većini građana i dalje preskupa.

Pozitivna je vijest da se u prehranu vrtićke i školske djece planira uvesti riba, a to će se financirati kroz Operativni program, kroz koji će se provesti i sufinanciranje izgradnje tvornica za riblju hranu te tvornica za preradu ribljeg otpada i nusproizvoda.

Državni tajnik Mršić kaže da je taj program prošao konzultacije s Europskom komisijom te se očekuje službeno podnošenje Programa Europskoj komisiji na usvajanje nakon službenog podnošenja Sporazuma o partnerstvu. Ministarstvo će od Komisije zatražiti odobrenje za isplatu interventne pomoći hrvatskih ribarima iz državnog proračuna s iznosom od 50 milijuna kuna.

Foto: Sabor

Plan ulaganja u ribarski sektor

Priobalni ribolov čini 86 posto flote, dva posto iskrcaja i 15 posto vrijednosti s ukupno 9,3 milijuna eura ukupne vrijednosti iskrcaja u 2020. godini, spomenuo je Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo. Istaknuo je da se kočarski ribolov obavlja u skladu s Višegodišnjim planom upravljanja za demerzalne vrste u Jadranu prema kojemu teret smanjenja snose flote odgovornije za stanje resursa.

Na temelju toga hrvatskoj je floti određeno smanjenje od 3,6 posto, talijanskoj 9,4 posto, a albanskoj 2,8 posto. Za plivičarski ribolov GFCM višegodišnji plan upravljanja usvojen je 2021. godine, u kojem je uvažen hrvatski zahtjev za postupnim smanjenjem i fleksibilnošću za mješovite ulove, kao i maksimalno godišnje smanjenje od 10 posto u narednom periodu.

Mišura je rekao kako je primjetan trend rasta količine i vrijednosti u sektoru akvakulture, a Nacionalnim planom razvoja akvakulture kao ključni ciljevi identificirani su povećanje proizvodnje i jačanje sektora akvakulture, te obnova ruralnog i obalnog gospodarstva.

Ribari rade na “ribarskim grobljima”

Još jedan od hrvatskih apsurda je i stanje brodova ribarske flote, na koje je upozorio vanjski član Odbora za poljoprivredu, Petar Baranović. Ističe kako je dio brodova u ribarskoj floti stariji od 70 godina te da je zbog osiguranja standarda i sigurnosti na brodovima nužno osigurati potporu za osuvremenjivanja plovila, kao i za nabavku novih brodova.

Foto: Ilustracija/Čitatelj

Od samostalnosti Hrvatske je proveden samo jedan ozbiljan flotni program (2007.godine) kojim se uz potporu HBOR-a i kroz državne subvencije pomoglo sektoru, rekao je Baranović i dodao kako ovo poslovanje mora biti u skladu s raspoloživim resursima, jer dok plove na ribarskim grobljima, nemaju ni budućnosti, ni sadašnjosti na Jadranu.

Rekao je i kako u posljednje vrijeme nije napravljen niti jedan ozbiljniji ribarski brod, što utječe na vitalnost sektora pa je predložio Odboru da razmotri mogućnost posredovanja prema Europskoj komisiji kako bi ih se upozorilo na potrebu osiguranja europskih sredstava za osuvremenjivanje plovila.

Podsjetio je i na posljednjeg kapetana Ljubomira Vlahova, koji se utopio na Jadranu, a išao je na more iako je bio poluinvalid. No kada takav motor stane, posada tone. Uz to tvrdi da čak 50 posto naših brodova za ovu namjenu nema ni zahoda, a moraju ugrađivati satelitsku opremu zbog kontrole krivolova.

U HGK-u, naravno, tvrde suprotno. Predstavnica Komore Kristina Mišlov na odboru je rekla kako je prosjek starosti brodova u Hrvatskoj 40 godina te da je obnovljena hrvatska flota uzor mnogim mediteranskim zemljama. Dodatna sredstva osigurana su u važećem Operativnom programu, samo u Zadarskoj županiji izgrađeno je 11 objekata koji se bave preradom ribe, spomenula je Mišlov te poručila ribarima da bi trebali i sami ulagati u svoje brodove.

Foto: Sabor.hr

Petir: Vojnom opremom nadziru ribarsku flotu?

Probleme u ribarstvu trebalo bi riješiti kroz partnerski odnos s nadležnim ministarstvom, stručnom i znanstvenom javnošću. No čini se da baš na toj relaciji zapinje.

– Europska uredba propisuje mogućnost zamjene ili osuvremenjivanja glavnog ili pomoćnog motora plovila – istaknula je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir zapitavši se zašto ne koristimo tu mogućnost koju nam europska Uredba daje.

Napomenula je i kako je uz mjere pretfinanciranja Odbor u nekoliko navrata inicirao raspravu, no da od strane nadležnih ministarstava nije bilo pozitivnog odjeka zbog loših iskustava provođenja te mjere u nekim drugim sektorima. Istaknula je također činjenicu da se ribari žale kako ih se kontrolira vojnom opremom i upitala zbog čega je gotovo 12 posto trenutne omotnice namijenjeno mjerama kontrole i provedbe, a isti iznos planiran je i za naredno programsko razdoblje.

– Do sada je veći dio europskih sredstava bio usmjeren u izgradnju infrastrukture, kontrolu i provedbu, obustavljanje ribolovnih aktivnosti – rekla je Petir te izrazila nadu da će doći do zaokreta u programiranju mjera kako bi se osiguralo više potpore malim i srednjim ribarima koji su čuvari obalnih i otočnih područja.

Upozorila je i na nužnost iznalaženja supstituta za trajni prestanak ribolovnih aktivnosti. Zatražila je i informaciju o procjeni broja budućih korisnika prava kupnje plovila za mlade ribare i planiranom iznosu potpore, kao i načinu realizacije i budućim korisnicima sredstava namijenjenih prioritetu akvakultura, prerada i tržište.

Foto: Sabor

Povećava se potpora za male ribare

Ribari su u važećem programskom razdoblju dosad ostvarivali potporu za 6 mjeseci privremene obustave ribolovnih aktivnosti dok bi se u idućem razdoblju ova potpora trebala isplaćivati za 12 mjeseci.

– U Hrvatskoj su četiri velike tvrtke koje se bave ribolovom i akvakulturom, a ostalo su srednje i male tvrtke. Intenzitet potpore za male ribare do sada je bio 80 posto, dok će u narednom razdoblju biti 100 posto za brodove u priobalnom ribarstvu, te je osigurano i uvođenje financijskih instrumenata za potporu – naglasio je Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo.

Potpora mladim ribarima definirat će se, kaže, u skladu s potrebama, a povećanje proizvodnje očekuje se i u slatkovnodnom ribarstvu. Napomenuo je kako susjedne države nabavku novih brodova financiraju iz nacionalnih sredstava te zaključno dodao kako će se tijekom ove godine pristupiti izmjeni Zakona o morskom ribarstvu.

K.B.