Uskoro prezentacija projekta “Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje Dalmacije”

Foto: SDŽ

Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije i Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije zajedno provode projekt arheološkog turizma “Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje Dalmacije” čija će se prezentacija održati uskoro u suradnji s Općinom Dicmo kada će biti prezentirana rimska cesta u Čemernici.

Prve, baš u pravom smislu riječi ceste, zaživjet će u krajobrazu Dalmacije upravo za vladavine Rima. Trijumfalnim stilom, kako i dolikuje »osvajačima svijeta«, zapisuje se dalmatinska antička mreža magistrala na spomen obilježju graditeljskog dostignuća Imperija. Solinskim natpisima, epigrafskom natpisu na četiri ploče posvećenom gradnji pet cestovnih komunikacija u prvim godinama vladavine cara Tiberija. Zabilježene prometnice povezivale su zaleđe rimskog Ilirika sa gradom Salona, jednim od tada najznačajnijih strateški pozicioniranih urbanih centara na obali Jadrana. Organizacija i potom provedba zacrtane mreže kolnih putova od Salone prema unutrašnjosti povjerena je Tiberijevom namjesniku (legatus Augusti pro praetore) Publiju Korneliju Dolabeli za njegova mandata u Dalmaciji (14 – 20. god. posl. Kr.). Samo u razmaku od četiri godine (16 – 20. god. posl. Kr.), na što upućuje tekst Natpisa, dovršeno je pod Dolabelinom upravom više od 500 rimskih milja cesta (više od 800 km), većim dijelom po iznimno zahtjevnom terenu. Ovaj infrastrukturni zahvat širih razmjera motiviran je prvenstveno vojnim, a potom i trgovačkim interesima Carstva. Interesima proizašlim iz rimske politike spaljene zemlje, između ostalog iskazane na djelu tijekom slamanja panonsko-delmatskog ustanka (6 – 9. god. posl. Kr.) u priobalnom pojasu i unutrašnjosti Ilirika.

Karta: SDŽ

Tragovi cesta sa Solinskih natpisa i danas se protežu zaleđem srednje Dalmacije. Među njima je dionica antičke prometnice na položaju Čemernica u Dicmu. Osim arheološki, Dicmo i toponomastički već odavno privlači pozornost znanstvenih krugova. Razlog k tome je što spada u grupu naselja sa desne strane rijeke Cetine čije je ime sačuvalo predslavensko podrijetlo. Naziv Dicmo dolazi od antičkog toponima Decimin (navodi ga itinerarij Kozmografija Anonima Ravenjanina (Ravennatis Anonymi Cosmographia), nastao u VII. ili početkom VIII. st.), odnosno ad decimum milliarium, postaje na desetom miljokazu – milji od Salone. Značaj Decimin-a u kasnoantičkom razdoblju uvjetovan je njegovim položajem u širem okruženju glavnog grada rimske Dalmacije, gdje s ostalim naseljima poput Sinja (Osinium) i Trilja (Tilurium) bio neka vrsta predstraže, dijela salonitanske obrambene linije.

Cesta kroz dicmansko područje podizala je nivo tog strateškog značaja. Čitajući tekst I. i II. ploče Natpisa u prostoru, dionica antičke magistrale u Dicmu pripada cesti „ … od Salone do granica provincije Ilirik … ” („ … a colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici … ”). Radi se o granici provincije na rijeci Savi, itinerarskoj komunikaciji Salona – Servitium (prema kasnoantičkom dokumentu Notitia dignitatum (oko 400. god.) sjedište zapovjedništva Prve panonske flote (Praefectus Classis Primae Pannoniae Servitii), identificirano položajem današnje Bosanske Gradiške na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine) dužine 167 rimskih milja (blizu 250 km). Za potrebe gradnje prometnice angažirana je inženjerija, veksilacije (vexillationes) VII. i XI. rimske legije. S obzirom na početak Dolabelinog mandata 14. god. posl. Kr., biva dovršena u vrlo kratkom periodu, već 16 / 17. god. posl. Kr.

Foto: SDŽ

Nakon toliko stoljeća rimska cesta na Čemernici otkriva se sa velikim brojem dobro sačuvanih kolotečina ili naprosto tragova prolaženja rimskih kola u kamenu vapnencu što svjedoči velikom intenzitetu prometa ovim područjem tijekom antike. Ne čudi, ipak je u pitanju magistrala Carstva od značaja poput danas A1 Dalmatine. I narodna predaja čuva uspomenu na nju. Dicmanska cestovna dionica iz I. st. posl. Kr. je mjesto gdje su prošla Gospodinova kola, Božja kola. Iza kola ostao je duboko usječen kamen, kolotečine.

Fotografije: Dionica rimske ceste Salona – Aequum (I. st. posl. Kr.) na predjelu Čemernica u Dicmu.

Karta CKCZ: Mreža rimskih cestovnih komunikacija na području srednje Dalmacije (gore) / Dokumentirane rimske ceste na području Splitsko-dalmatinske županije – Projekt Ceste koje Carstvo znače – Rimskim cestama srednje Dalmacije (dolje)

I.B.