Utemeljena književna nagrada koja nosi ime paškog književnika

Foto: Boris Kačan

Odbor Hrvatskog književnog društva povodom 100-te obljetnice rođenja književnika Ante Zemljara (18.02.1922. Pag – 1.08. 2004. Zagreb), a na prijedlog počasnog predsjednika Valerija Orlića, uz suglasnost gospođe Vjere Zemljar (supruge književnika), na sjednici dana 14.veljače 2022. godine  jednoglasno je donijelo i usvojilo odluku o pokretanju književne nagrade “Ante Zemljar“.

Nagrada će se dodjeljivati istaknutim književnicima iz zemlje ili inozemstva koji su svojim stvaralaštvom i originalnošću ostavili izuzetan trag na polju književnosti, a uručivat će se jednom godišnje, na dan književnikovog rođenja 18. veljače počevši od 2023. godine, stoji na blogu Ivo Palčić.

Prijave kandidata za književnu nagradu ”Ante Zemljar” mogu predlagati umjetničke organizacije, kulturne ustanove i organizator, uz predočenje cjelokupne biografije, bibliografije i temeljito obrazloženje. Predlagatelji svoje priloge trebaju kopirati u 6 primjeraka i poslati, završno do 1.08.2022. godine na adresu: Hrvatsko književno društvo, ulica Braće Fućak 5 a, 51 000 Rijeka (prijava za književnu nagradu ”Ante Zemljar” 2023.)

Odbor društva u sastavu Ernie Gigante Dešković predsjednik HKD, Nikola Šimić Tonin predsjednik Ogranka HKD u Zadru, Žaklina Kutija potpredsjednica HKD, Srđan Duhović tajnik HKD, Ante Gregov Jurin potpredsjednik Časnog suda i Valerio Orlić počasni predsjednik HKD-a, donijet će konačnu odluku o prvom dobitniku književne nagrade ”Ante Zemljar” za 2023. godinu, a koja se sastoji od diplome, brončane medalje s likom književnika Ante Zemljara i umjetničke fotografije ili slike s motivima Paga.

Stoljeće rođenja Ante Zemljara

Nema zaborava kao što neki misle ili kako bi neki htjeli da bude. Veo tajne koji se spušta u zaborav, isto tako se i podiže. Postoje sjećanja na ljude koji svojim dostojanstvom i ponosom, te umjetničkim življenjem zaslužuju besmrtnost i vječno trajanje.

Prije 100 godina, točnije 18. veljače 1922. u gradu Pagu rodio se književnik Ante Zemljar. On je uistinu jedna književna veličina koja je ostavila duboki trag u našoj književnosti i kulturi. Svakako da je Pažanima nakon dugo vremena i književne oskudice trebala baš takva književna ličnost, koja je u svojim djelima znala opisati svu realnost života, ljepotu i vrijednost bogate otočke tradicije.

Njemu je Pag bio neiscrpni epicentar književnog stvaralaštva u kojem se istinski poistovjetio i duševno stopio kroz riječi, prikazavši svu ljepotu svog grada i otoka. Svojim djelima, neviđenom hrabrošću i poštenjem uzdigao je, ne samo grad Pag i Hrvatsku na svjetsku književnu scenu, nego je i svjetska književnost dobila jednog vrsnog književnika od kojeg se može podosta naučiti u literarnom svijetu. Prvenstveno kako se treba istinski odnositi prema samoj umjetnosti i kako realistično pisati i opisati ljepote i tragedije otoka i života.

Zemljar nam je kazivao kako treba ostati svoj i originalan, nepotkupljiv…čak i kada silu represije osjetite na svojim leđima. Znao je ostati slobodan duhom, nikakvi zidovi nisu mu bili prepreka za duhovnu slobodu. Takvim svjetonazorom putovao je kroz život i u najtežim, najokrutnijim životnim uvjetima, čak i u vrijeme zatočeništva na Golom otoku, radi ”krivo” izgovorene riječi i represivnog režima koji je osuđivao neistomišljenike ili one za koje se sumnjalo da će se prikloniti Staljinu. Baš za takve je u srpnju 1949. godine otvoren Goli otok, živi pakao u kojem su kažnjenici jedni druge cinkarili da bi spasili sebe,  takvim su zlim postupcima postajali još gori ljudi.

Četiri i pol godine Zemljara je koštala ”krivo” izgovorena riječ. Golootočka tortura lomila je tijela i kosti…lomila je ljude, ali ne i pjesnika koji je duhom bio jači od fizičke boli što je nadjačala lomove kostiju i sivog kamena, te bolne jauke što su se utapali i nestajali u morskim dubinama.

Baš u takvim uvjetima Ante Zemljar je smogao hrabrosti na komadićima papira od cementnih vreća (pod šiframa) zapisivati životnu strahotu golootočkog života. Kao istinski svjedok bilježio je jedno strašno vrijeme, što je kasnije i objavio u svojoj knjizi ”Pakao nade” koja je doživjela tri izdanja, a je prevedena i na talijanski jezik.

Komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a izradu mozaika u Ravenni. Sudionik je NOB-a od 1941; borio se na Pagu, Cresu, Lošinju, po primorskim brdima, na brodovima partizanske mornarice i u ilegali. Od 1949. do 1953. kao politički zatvorenik prolazi torturu na Golom otoku.

Bibliografija

U hrvatskoj književnosti Ante Zemljar bio je prisutan kao pjesnik, pripovjedač, romanopisac, književni kritičar i scenarist. Objavio je oko dvadesetak knjiga, nekoliko radio-komedija i filmskih scenarija, prevođen je na talijanski, španjolski, slovenski i engleski jezik. Dobitnik je šest puta književne nagrade ”Drago Gervais”, piše Akademija art. Bio je član Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog centra PEN-a.

Objavio je sljedeće knjige: Mozaik (Rijeka, Riječko književno i naučno društvo, 1975); Djevica ili moj Gabrijel o sebi i drugima (Split, Čakavski sabor, 1977); Zapisi s Kube-Apuntes de Cuba (Rijeka, -1979., poezija na hrvatskom i španjolskom); Leptiri i druge pripovijetke (Zagreb, August Cesarec, 1979); Dario Cubano-Zapis s Kube,poezija na talijanskom i hrvatskom, (La Sfinge, Napoli 1983); Pag otok, monografija, (Zagreb, 1983); Hajka za mnom po otoku 1 (Zagreb, Spektar, 1985); Nikako do mladosti (Zagreb, Spektar, 1985); Ulica propuha (Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 1985); Haron i sudbine (Beograd, Četvrti jul, 1988);  Slika o stihu-Pittura su versi / Slika ob stihu-Piture del verso, poezija nahrvatskom i talijanskom, slovenskom i španjolskom; (slike (akvareli) Mario d’Anna  Edizioni Collegio Gallio, Como, 1990); Hajka za mnom po otoku 2, poezija Golootočke varijacije, (Stručna knjiga, Beograd 1991); Ljubav za Čile / Amor a Chile, poezija na hrvatskom i španjolskom, (Red Internacional del Libro, Santiago de Chile, 1992); Pakao nade: hajke za mnom po otoku 2, golootočke varijacije (Zagreb, Trgorast, 1997.), Večernji razgovori, 1995.-2000. (Rijeka, Adamić, 2001); L’inferno della speranza-Pakao nade, poezija s Golog otoka na talijanskom, (Multimedia Edizioni, Salerno 2002); Kvarnerski poliptih (Rijeka, Izdavački centar Rijeka, 2004); Moj prijatelj kos (Zagreb, Durieux, 2004); Pakao nade: hajka za mnom po otoku 2, golootočke varijacije (Zagreb, Razlog, 2004).

Ante Zemljar rođen je 18. veljače 1922. u Pagu, a preminuo 1. kolovoza 2004. u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u rodnom Pagu, a klasičnu gimnaziju u Šibeniku.

D.G.