NAPAD RUSIJE NA UKRAJINU Što se dosad dogodilo u Crnom Moru?

Foto: Ministarstvo obrane Rusije

Sukob između Rusije i Ukrajine traje već peti dan i unatoč pregovorima koji su u tijeku, još uvijek bjesni. Zbog “ratne magle” teško je vidjeti širu sliku. Dok je pozornost većine ljudi usmjerena na bitku u gradovima, vrijedi rasvijetliti ono što se do sada dogodilo u Crnom moru.

Ruske oružane snage pripremaju se za punopravni rat protiv Ukrajine. Nagomilavanje vojske na granicama i u Bjelorusiji jedna je od tema o kojima se najžešće raspravlja posljednjih mjeseci.

Jedan od najvažnijih aspekata ruskih priprema bilo je jačanje Crnomorske flote, premještajući svoje brodove iz Baltičke, Sjeverne i Pacifičke flote, kao i nekih drugih sredstava Crnomorske flote zadužene za istočno Sredozemlje.

Dok se većina medija fokusirala na druge aspekte sukoba, usredotočimo se na ono što se dogodilo u Crnom moru.

Foto: Ministarstvo obrane Rusije

Pomoć Crnomorske flote s mora

Događaji na moru izgledali su manje napeti u odnosu na borbe na kopnu i u zraku. Ukrajina je izgubila većinu svoje mornarice tijekom ruske invazije na Krim 2014., pa ruska Crnomorska flota nije naišla na otpor na moru, analizirao je još krajem siječnja Naval News.

Tjedan dana prije sukoba, Crnomorska flota je prakticirala moguću blokadu zatvaranjem Kerčkog tjesnaca, kao i južnih i zapadnih dijelova poluotoka Krima. Ne bi bilo pogrešno reći da su prije agresije na Ukrajinu kontrolirali sjever Crnog mora.

Rusija je 24. veljače započela masovno bombardiranje glavnih gradova Ukrajine. Iako rusko Ministarstvo obrane nije preciziralo koje su rakete korištene u masovnom napadu, vjeruje se da su jedinice Crnomorske flote pomagale u bombardiranju raketama Kalibr, koje su instalirane na korvetama klase Buyan-M BSF-a, fregatama klase Admiral Grigorovich, poboljšanih podmornica klase Kilo, i obalnih patrolnih brodova.

Incident na Zmijskom otoku

Akcija Crnomorske flote protiv malog ukrajinskog otoka u blizini rumunjske granice, nazvanog “Zmijski otok” (otok Zmiinyi na ukrajinskom) bio je jedan od najznačajnijih događaja na moru. Krstarica klase Slava RFS Moskva, vodeći brod flote, i patrolni brod RFS Vasilij Bykov koristili su pomorsku vatru za napad na ukrajinski garnizon na otoku, koji se nalazi oko 50 nautičkih milja južno od Odese.

13 vojnika koji su branili otok odbili su se predati i smatralo se da su ubijeni pod ruskom vatrom. Vojnici su sada poznati kao “heroji otoka Zmiinyi”. Ruski ratni brodovi zauzeli su otok i dalje patroliraju u blizini tog područja. Rusi su poslije kazali da su zarobili 82 vojnika s otoka i one koji su branili otok s brodova i da će ih vratiti kućama, a potom su objavili i snimke navodnih zarobljenika. Napokon, 28. veljače Ukrajinska mornarica potvrdila je da su vojnici ipak živi i da se nalaze u ruskom zarobljeništvu.

Zauzimanje otoka od strane Rusije može se činiti manjim detaljem, ali lokacija otoka je vrlo blizu zemlje NATO-a (Rumunjska) i može podržati ruski A2/AD (=oružni sustav protiv pristupa/zabrane pristupa obrambeni je uređaj ili strategija koja se koristi za sprječavanje neprijatelja da zauzme ili prijeđe područje kopna, mora ili zraka) ako se obalni raketni sustavi BAL/Bastion P ikada razmjeste tamo. U slučaju amfibijske operacije do Odese, može poslužiti i kao logistička postaja.

Foto: Naval News

(Ne)Sloboda plovidbe Crnim morem

U Crnom moru dogodilo se nekoliko incidenata koji su naštetili slobodi plovidbe, što je najvažnije pravilo za održivost brodarstva u cijelom svijetu.

Ukrajinsko Ministarstvo obrane objavilo je 25. veljače da su dva komercijalna plovila pogođena ruskom vatrom u blizini obale Odese na jugu Ukrajine. Brod za rasuti teret pod zastavom Paname NAMURA QUEEN i tanker MILLENNIUM SPIRIT pod zastavom Moldavije navodno su pogođeni projektilima. U operaciju traganja i spašavanja poslano je nekoliko plovila, uključujući plovila ukrajinske obalne straže. U 14.15 sati po lokalnom vremenu tanker je osiguran i usidren. Vlasti Moldavije naglasile su da je izvor projektila nepoznat, dok je ukrajinsko Ministarstvo obrane za oba incidenta okrivilo ruske snage.

Dana 26. veljače, turski promatrač brodova izvijestio je na Twitteru da je ruska mornarica koristila VHF kanal 16 da obavijesti sva trgovačka plovila o takozvanoj “protuterorističkoj operaciji” i zahtijeva da sva plovila iz područja Odese i Dunava odmah krenu prema Bosporu .

Zahtjev Ukrajine Turskoj da zatvori tjesnace

Ukrajinski veleposlanik u Turskoj zatražio je od Turske da zatvori dva tjesnaca za ruske brodove kako bi spriječila Moskvu da ojača svoju Crnomorsku flotu. Turska upravlja kretanjem trgovačkih i vojnih brodova u Bosporu i Dardanele i iz njih prema Montreux konvenciji. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da Turska ne može spriječiti ruske ratne brodove da se vrate u njihovu matičnu luku — to znači da Turska može spriječiti Rusiju da šalje brodove u Sredozemno more, što trenutno nije problem, ali ne može spriječiti Rusiju da pošalje još brodova na Crno more u ime njihovog vraćanja u matičnu luku.

26. veljače, ukrajinski predsjednik Zelensky ponovio je ovaj zahtjev na Twitteru, rekavši: “Zabrana prolaska ruskih ratnih brodova u Crno more i značajna vojna i humanitarna potpora Ukrajini danas su iznimno važni.”

https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1497564078897774598?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1497564078897774598%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.navalnews.com%2Fnaval-news%2F2022%2F02%2Frussia-ukraine-conflict-what-happened-in-the-black-sea-so-far%2F

Turski dužnosnici su 27. veljače prelomili i promijenili svoju retoriku nazvavši ipak ruski napad na Ukrajinu “ratom”, te obećali provedbu dijelova međunarodnog pomorskog sporazuma kako bi ograničila prolazak ruskih ratnih brodova iz Sredozemlja u Crno more. Turska se pozove na članke Konvencije iz Montreuxa, donesene 1936., koja joj dopušta da ograniči prolaz plovila kroz svoje tjesnace Dardanele i Bospor u slučaju rata ili druge ugroze.

Amfibijska operacija u blizini Mariupolja?

Prema pisanju USNI News , Rusija je izvršila amfibijski napad na Ukrajinu preko Azovskog mora zapadno od Mariupolja. Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je novinarima da Pentagon nije imao “savršenu vidljivost” napada i ne može dati konkretne brojke o tome koliko je vojnika Rusi iskrcalo desantnim brodovima.

Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva dotaklo se ove teme u ažuriranju obavještajnih podataka putem Twittera 26. veljače i reklo je da je Rusija vjerojatno izvela amfibijsko iskrcavanje u južnoj Ukrajini između Melitopola i Mariupola. Međutim, nisu objavljene fotografije ili video snimci desantnih snaga na mariupoljskoj obali, a ukrajinski dužnosnici nisu podijelili nikakve informacije o toj temi.

Priopćenje Ministarstva obrane Velike Britanije

Ruska Crnomorska flota izvela je svoje operacije kako je procijenjeno prije sukoba, procjenjuje Naval News. Određeno je da će kontrolirati ulaz u glavne ukrajinske luke kako bi spriječili bilo kakvu potporu preko tih luka te će pružiti podršku raketnom napadu gađajući strateške ciljeve s mora.

Prema posljednjim izvješćima, moguća je još jedna amfibijska operacija u blizini Odese. Odluka Rusije da pokrene amfibijsku operaciju temelji  se isključivo na tome koliko gubitaka može podnijeti. Ruske oružane snage su trećeg dana sukoba imale loš dan jer je invazija usporila.

Zbog veličine amfibijskih snaga Crnomorske flote u regiji, kao i udaljenosti od Sevastopolja gdje brodovi pretovaruju svoj teret vojnika i mehaniziranih vozila, amfibijski napad na Ukrajinu mogao bi biti katastrofalan za Crnomorsku flotu. Budući da je udaljenost između Sevastopolja i Odese oko 150 nautičkih milja, desantnim će brodovima biti potrebno oko 24-30 sati da stignu do Sevastopolja i vrate se u zonu amfibijske operacije nakon prvog iskrcavanja. Za to vrijeme ruske snage koje su se uspješno iskrcale na obalu Odese moraju se boriti bez pojačanja s mora.

Drugo iznenađenje bilo je to što ukrajinska vojska nije upotrijebila svoje obalne protubrodske rakete Neptun, koje imaju domet od otprilike 300 kilometara. Ove rakete su sposobne odvratiti Crnomorsku flotu i spriječiti njihovo lako djelovanje u blizini obale Ukrajine. Nema dostupnih informacija o projektilima Neptun, kao ni to jesu li oboreni sustavima protuzračne obrane ruskih brodova ili su baterije uništene u ruskom zračnom napadu. Neiskorištenost ovih projektila pokrenula je pitanje jesu li one trenutno operativne, unatoč činjenici da su ukrajinski mediji objavili da su ukrajinske oružane snage prvu seriju projektila nabavile u ožujku 2021.

Ako Ukrajina bude uspješna u angažiranju i neutralizaciji nekoliko ruskih mornaričkih brodova projektilima Neptun, to će imati utjecaja na odlučnost ruske mornarice u borbi. Jer gubitak ratnog broda nije isto što i gubitak bilo koje druge imovine. Kao rezultat toga, korištenje ovih projektila za obranu ukrajinskih obala je kritično.

D.G.