Svjetski je dan morskih cvjetnica – Jedna vrsta posebno je ugrožena

Foto: Livada morske cvjetnice posidonije/Udruga Sunce

Morske cvjetnice su biljke koje su se potpuno prilagodile morskom okolišu prije otprilike 120 miljuna godina. Tijekom evolucije razvile su jedinstvene ekološke, fiziološke i morfološke karakteristike koje im omogućuju život u podmorju. Izuzetno su bitne za morski ekosustav, no ljudski utjecaj i klimatske promjene ugrozile su njihov opstanak. Ironija je tim veća što je najugroženija morska cvjetnica na Jadranu upravo ona koja ga najviše i štiti. 

U Jadranskom moru prisutne su četiri vrste morskih cvjetnica: Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica), morska svilina (Zostera marina), patuljasta svilina (Zostera noltii) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa).

Najugroženija “tvornica kisika”

Posebno mjesto na tom popisu zauzima posidonija, endemska vrsta Sredozemnog mora koju se često naziva “tvornicom kisika” i područjem velike bioraznolikosti. Prema informacijama Zavoda za zaštitu okoliša, u livadama posidonije živi više od 20% poznatih sredozemnih vrsta.

Foto: Ljiljana Iveša/NP Brijuni

Na svakom listu posidonije može se pronaći više od 30 vrsta algi, a njezine livade su obitavališta, mrjestilišta, rastilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima gospodarski značaj. Svojim isprepletenim položenim stabljikama i uspravnim izdancima smanjuju odnošenje sedimenta djelovanjem morskih struja, a imaju i važnu ulogu u kruženju hranjivih soli u moru.

Baš poput kopnenih biljaka i posidonija jednom godišnje odbacuje lišće, a najčešće ga viđamo akumuliranog na obali. Stanovništvo Mediterana je u prošlosti takav “biljni otpad” koristilo za termoizolaciju štala, punjenje madraca i jastuka te za ishranu stoke. U Veneciji se koristilo za omatanje poznatog venecijanskog stakla kako bi ga se zaštitilo od oštećenja prilikom transporta, a Egipćani su svježem lišću posidonije prepisivali ljekovita svojstva za bolno grlo i probleme s kožom.

Danas se lišće posidonije više ne upotrebljava u navedene svrhe jer nema ekonomsku vrijednost, ali se pokazalo da njezine naplavine imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, osobito za vrijeme jakih valova. Također, brojni organizmi se hrane organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća.

Nažalost, ova famozna morska cvjetnica posljednjih desetljeća ugrožena je više nego ikad. Budući da raste blizu obale, pod stalnim je pritiskom ljudskih aktivnosti. Sidrenje plovila u livadama posidonije znatno oštećuje mrežu položenih stabljika, koja tada postaje podložna razaranju valova. Osim toga, ugrožavaju je strane invazivne vrste (poput zelenih algi roda Caulerpa), onečišćenje otpadnim vodama, gradnja i nasipanje u more iznad njezinih livada, uzgajališta riba i školjkaša, marine i lučice te neki ribolovni alati.

Posidonija je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, a u sklopu projekta Interreg Italy-Croatia SASPAS na Kornatima su postavljena ekološka sidrišta s bovama, s ciljem da mnogobrojni nautičari koji dolaze u ovaj nacionalni park, svoja plovila privezuju upravo za takva sidrišta, umjesto da sidrom uništavaju morsko dno.

 

J.K.

 

PROČITAJTE JOŠ:

Pilot projekt transplantacije posidonije u Jadranu dobro napreduje

Ekološki prihvatljiva sidrišta