NOVO ARHEOLOŠKI OTKRIĆE NA PELJEŠCU Uz trudnicu iz 7. st.pr.Kr., pokopani i njeni daleki preci?

Foto: Tim Arheo Nakovana

NAKOVANJ – Nije se ni slegla  prašina koju je podigla priča o otkriću brončanodobne grobnice iz vremena Trojanskog rata u Nakovani, a od tamo nam dolazi vijest o još jednom velikom otkriću. Svega 50-tak metara od spomenutog groba pronađen je još jedan grob iz starijeg željeznog doba.  Iako su fokus istraživanja na brežuljku Zmijni  u Nakovani trebali biti grobovi pod gomilama  iz 4. i 3. st. pr. Kr. , u njihovoj neposrednoj blizini pronađeni su mnogo stariji grobovi. 

Ovaj  grob  pronađen je također samo dva metra od gomile za koju se pretpostavlja da potječe iz 4. st. pr. Kr., a do otkrića je došlo kada su dvije velike kamene ploče  naslonjene jedna na drugu u obliku krova privukle pozornost tima Arheo Nakovane.  Iako su bile polomljene na više mjesta, pažljivim pomicanjem ispod njih su se otkrili nalazi u vidu brojnih ostataka kostiju, keramičkih fragmenata i brončanih ukrasa.

Foto: Tim Arheo Nakovana

Pronađeni su ostaci nekoliko keramičkih posuda, sličnih onima pronađenih na obližnjoj gradini Gradu. Od brončanih nalaza mogu se izdvojiti ulomci jedne poramenice ili dijademe izrađene od uske brončane limene trake. Ona je ukrašena  sa šest  paralelnih linija čija je unutrašnjost išarana kosim crtama, odnosno složenijim motivom niza prošaranih rombova, a  na jednom mjestu se uočava se i motiv dvije kružnice s točkom.

Pronađena je i narukvica izrađena od brončane žice s tri navoja, jedno dugme, jedna spirala od tanke brončane žice,  kao i devet tankih obruča od brončane žice okrugloga presjeka i promjera 1,3 do 1,4 cm.

Posebno je značajan nalaz brončanoga praporca sačuvanoga u dva dijela, a koji je originalno izgledao kao košarica s deset rešetki u kojemu je bilo nekoliko brončanih kuglica.

Foto: Tim Arheo Nakovana

Ovi ukrasi karakteristični su predmeti ženske nošnje i nakita pronalaženih u  unutrašnjosti u grobovima glasinačke kulture iz 7. st. pr. Kr. , te se analogno  tome ovaj grob datira u to razdoblje. To je vrijeme početka željeznog doba i  odgovara početku razdoblja  kada se ovo područje južno od Neretve  počinje izdvajati u posebnu južnodalmatinsku kulturnu cjelinu.

Dokazi o teškom životu naših predaka

Antropološka analiza osteoloških ostataka koju je obavio Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznjedrila je veliko iznenađenje. U grobu nije bila pokopana jedna osoba, već njih najmanje sedam!  Antropolozi su uspjeli  izdvojiti ostatke troje djece i četvero odraslih osoba. Dvoje djece je u doba smrti bilo staro između 6 i 7 godina, dok je treće dijete bilo u fetalnom razvoju. Od odraslih osoba dvoje je bilo u ranim dvadesetim godinama, dok su ostale dvije osobe  bile u tridesetim, odnosno četrdesetim godinama. Nažalost zbog fragmentiranosti materijala spol nije mogao biti određen. Prisustvo ostataka djeteta u fetalnom razvoju sugerira nam  da je tu ili pokopano dijete prerano rođeno ili ženska osoba u stadiju visoke trudnoće. Možda upravo ovoj trudnici i pripadaju  pronađeni ženski brončani ukrasi.

Patološke promjene koje su antropolozi pronašli na zubima, lubanji i kostima govore nam o teškom životu naših predaka. Na osnovi ovih nalaza, odrasle osobe, kao i djeca borila su se sa karijesom,  neadekvatnom prehranom, neonatalnom žuticom, anemijom, zaraznim  bolestima, a tijekom života su bili  izloženi intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.  Kod jedne osobe 5 od 11 pronađenih zuba  ima karijes, što je u to doba bez adekvatne stomatološke skrbi predstavljalo izrazitu muku i bol.

Foto: Tim Arheo Nakovana

Pokojnike pokapali u stare grobove?

Rezultati djelomičnih radiokarbonskih datiranja također su iznenađujući. Radiokarbonsko datiranje bazira se na mjerenju raspadanja  radioaktivnog izotopa C-14 u organskom materijalu i daju datume koje  su prilično precizne.  Iako su spomenuti brončani nalazi iz 7. st. pr.Kr. radiokarbonski rezultati  osteoloških uzoraka pokazuju da su neki od pokojnika i iz starijeg razdoblja, vjerojatno iz 9. ili 10. st. pr. Kr.  Postavlja se pitanje kako su se u ovom grobu iz 7. st. pr. Kr. našli ostaci i nekoliko stoljeća starijih pokojnika? Da li je su uz trudnu pokojnicu iz 7. st. pr. Kr. priloženi i ostaci njenih predaka ili je ona položena u već stariji grob?

Sličan slučaj ostataka starijih pokojnika u mlađim grobovima pojavljuje se i u grobovima pod gomilama kod Zakotorca  u središnjem dijelu Pelješca, gdje su uz pokojnike iz 4. st. pr. Kr. pronađeni i ostaci pokojnika iz 9. st. pr. Kr. Postavlja se pitanje kako i zašto je do toga došlo?

Jesu li korišteni stariji grobovi za pokop mlađih pokojnika ili se radi o nekom kultu predaka u kojem bi se u pokojnikov grob polagale kosti predaka, pitanja su na koje će detaljnije analize dati odgovor.  Zanimljivo bi bilo saznati i međusobno srodstvo pokojnika, no za genetska ispitivanja su neophodna izdašnija financijska sredstva.  Sama radiokarbonska analiza po jednom uzorku iznosi oko 5000 kn, te bi za analizu svih sedam pokojnika iz ovog groba trebalo 35 000 kuna, dok su genetska istraživanja znatno skuplja.

Foto: Tim Arheo Nakovana

Ova velika otkrića u Nakovani daju novi poticaj ideji o područnoj arheološkoj zbirci, gdje bi se posjetitelji mogli upoznati s bogatom baštinom ovog kraja.

U istraživanjima u Nakovani, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku pomoć i potporu općine Orebić te Hrvatskog doma Viganj. Stalna postava koja provodi istraživanja u Nakovani jesu H. Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, M. Dizdar, ravnatelj Instituta za Antropologiju, D. Perkić, ravnatelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, i I. Pamić,  uz povremenu pomoć A. Pravidur, B. Križa, M. Kalebote i M. Vukovića.

Ivan Pamić, tim Arheo Nakovana

PROČITAJTE JOŠ:

Senzacionalno otkriće groba pripadnika brončanodobne elite iz Nakovane na Pelješcu

Veliko arheološko otkriće na Pelješcu: “U svijetu je možda 10-ak ovakvih nalaza u povijesti arheologije!”