Prvi put pronađene čestice mikroplastike u ljudskoj krvi

Foto: Pixabay - Microplastic Pollution, Water Quality Laboratory

AMSTERDAM – Ekskluzivno Otkriće pokazuje da čestice mogu putovati po tijelu i mogu se smjestiti u organe.

Zagađenje mikroplastikom otkriveno je u ljudskoj krvi po prvi put, a znanstvenici su pronašli sitne čestice kod gotovo 80% testiranih ljudi.

Otkriće pokazuje da čestice mogu putovati po tijelu i mogu se smjestiti u organe. Utjecaj na zdravlje još je nepoznat. No istraživači su zabrinuti jer mikroplastika uzrokuje oštećenje ljudskih stanica u laboratoriju, a već je poznato da čestice onečišćenja zraka ulaze u tijelo i uzrokuju milijune ranih smrti godišnje, piše The Guardian.

Ogromne količine plastičnog otpada bacaju se u okoliš, a mikroplastika sad tako kontaminira cijeli planet, od vrha Mount Everesta do najdubljih oceana. Ljudi su već znali da konzumiraju sitne čestice hranom i vodom, kao i da ih udišu, a pronađene su u izmetu beba i odraslih.

Znanstvenici su analizirali uzorke krvi 22 anonimna darivatelja, svih zdravih odraslih osoba, te su kod njih 17 pronašli plastične čestice. Polovica uzoraka sadržavala je PET plastiku, koja se obično koristi u bocama za piće, dok je trećina sadržavala polistiren koji se koristi za pakiranje hrane i drugih proizvoda. Četvrtina uzoraka krvi sadržavala je polietilen od kojeg su napravljene plastične vrećice za nošenje.

– Naša je studija prvi pokazatelj da u našoj krvi imamo čestice polimera. To je revolucionarni rezultat – rekao je profesor Dick Vethaak, ekotoksikolog na Vrije Universiteit Amsterdam u Nizozemskoj. – Ali moramo proširiti istraživanje i povećati veličinu uzoraka, broj procijenjenih polimera itd. Daljnja istraživanja brojnih skupina već su u tijeku – rekao je.

– Svakako je razumno biti zabrinut – ističe Vethaak za Guardian. Čestice su tu i prenose se po cijelom tijelu. Ističe da je prethodni rad pokazao da je mikroplastika 10 puta veća u izmetu beba u usporedbi s odraslima i da bebe hranjenem plastičnim bočicama gutaju milijune mikroplastičnih čestica dnevno.

– Također općenito znamo da su bebe i mala djeca osjetljiviji na izloženost kemikalijama i česticama – rekao je.

Vethaak je priznao da se količina i vrsta plastike znatno razlikuju između uzoraka krvi. Rekao je da bi se neke razlike mogle odražavati kratkotrajnom izloženošću plastici prije uzimanja uzoraka krvi, kao što je pijenje iz plastične šalice za kavu ili nošenje plastične maske za lice.

– Veliko je pitanje što se događa u našem tijelu – kaže Vethaak.  – Zadržavaju li se čestice u tijelu? Prevoze li se do određenih organa, poput prolaska krvno-moždane barijere? I jesu li te razine dovoljno visoke da izazovu bolest? Hitno moramo financirati daljnja istraživanja kako bismo mogli saznati.

Novo istraživanje financirala je nizozemska nacionalna organizacija za istraživanje i razvoj zdravlja i Common Seas, socijalno poduzeće koje radi na smanjenju onečišćenja plastikom.

– Proizvodnja plastike će se udvostručiti do 2040. godine – kazala je Jo Royle, osnivačica dobrotvorne organizacije Common Seas. – Imamo pravo znati što plastika čini našim tijelima. Common Seas, zajedno s više od 80 nevladinih organizacija, znanstvenika i zastupnika, traže od vlade Velike Britanije da izdvoji 15 milijuna funti za istraživanje utjecaja plastike na ljudsko zdravlje. EU već financira istraživanja o utjecaju mikroplastike na fetuse i bebe te na imunološki sustav.

Nedavna studija pokazala je da se mikroplastika može pričvrstiti za vanjske membrane crvenih krvnih stanica i ograničiti njihovu sposobnost transporta kisika. Čestice su pronađene i u posteljici trudnica, a kod trudnih štakora brzo prolaze kroz pluća u srca, mozak i druge organe fetusa.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

MIKROPLASTIKA U SRDELAMA, TRLJAMA, ARBUNIMA… Hoćemo li uskoro smjeti jesti ribu?