Ponovno se otvara preuređeni Akvarij u Dubrovniku

Foto: Aquarium Dubrovnik

DUBROVNIK – Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku upriličit će svečano otvorenje preuređenog dubrovačkog Akvarija i predstavljanje monografije Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku, koje će se održati u četvrtak, 31. ožujka 2022. s početkom u 11:00 sati u Akvariju (Tvrđava svetog Ivana – Kneza Damjana Jude 12).

Aquarium Dubrovnik je najavio svečano otvorenje, te da je akvarij otvoren za posjetitelje svaki dan osim ponedjeljka od 10-16h.

Dio dubrovačkog Akvarija u Tvrđavi svetog Ivana renoviran je u sklopu projekta EXChAngE (Explore Cross-border Aquatic Biodiversity).

Riječ je o projektu koji razvija novi prekogranični turistički proizvod – Plavu kartu, koji omogućuje posjete novim tematskim rutama: Dubrovnik i Akvarij (HR), Kotor i Akvarijum Boka (CG), Vodena staza Hutovo Blato, kao i Stari most u Mostaru i rijeka Neretva (BiH) i privlači više turista u tu oblast. Projekt EXChAngE doprinosi razvoju turizma i očuvanju kulturnog i prirodnog nasljeđa, a u sklopu projektnih aktivnosti renovirana su tri podna bazena – najveći bazeni u dubrovačkom Akvariju. Vrijednost te investicije je oko 3, 5 milijuna kuna, piše DubrovnikNet.

Foto: Aquarium Dubrovnik

Ukupan budžet projekta EXChAngE je 1.686.047,15 eura, a iznos koji je sufinanciran sredstvima Europske unije je 1.433.140,05 eura.

Monografija Sedamdeseta godišnjica Instituta u Dubrovniku pripremljena je u povodu sedamdesete obljetnice utemeljenja Instituta koja je svečano obilježena u travnju 2019. godine.

Vrijedno znanstveno djelo predstavlja Institut u Dubrovniku od početaka do danas, te njegovu ulogu u znanstvenoj zajednici i društvu općenito.

– Imajući u vidu da je Jadransko more, a poglavito otvoreno more južnoga Jadrana, ekosustav koji značajno utječe na njegov preostali dio, još uvijek nedovoljno istraženi dio Hrvatske, pred nama i nasljednicima još je puno posla. Potreba za takvim istraživanjima posebno je naglašena u uvjetima klimatskih i drugih promjena koje su, velikim dijelom, posljedica ljudskog djelovanja – ističu u predgovoru monografije urednici prof. dr. sc. Nenad Jasprica i dr. sc. Mirna Batistić.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Morska bogomoljka, kanoča ili kozorepac – Neobičan račić s muljevitog dna Jadrana