Vaquita pliskavica bi mogla preživjeti jedino ako se ilegalni ribolov zaustavi ODMAH

Photo: Facebook

Nedavna DNK studija otkrila je da najrjeđi kit, pronađen samo u Kalifornijskom zaljevu, ima dovoljno genetske raznolikosti da se oporavi, ali samo pod uvjetom da se uvede zabrana ilegalnog izlova, i to odmah.

Znanstvenici koji proučavaju DNK najrjeđeg kita na svijetu i najrjeđeg morskog sisavca uopće, pliskavice vaquita, došli su do iznenađujućeg otkrića.

S populacijom od manje od 10 preostalih individua, zaštitnici prirode pretpostavili su da je sisavac izložen sličnom riziku od štetnih mutacija i križanja sa svojim srodnicima kao i druge vrste s malim genskim fondovima.

Međutim, tim znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji, Los Angeles (UCLA), National Oceanic and Atmospheric Administration Fisheries (NOAA) i drugih instituta otkrio je da pliskavice (Phocoena sinus) imaju manje štetnih mutacija i stoga će vjerojatno bolje izbjegavati opasnosti križanja između sebe u odnosu na druge vrste.

Nažalost za životinje, koje imaju vrlo mali geografski raspon i žive samo u gornjem dijelu Kalifornijskog zaljeva, između Baja California i Meksika, najveća prijetnja s kojom se suočava ova vrsta je ilegalni ribolov mrežama stajačicama – ravnim mrežama koje su okomito okačene u moru i poznate po hvatanju kitova i kornjača. Ako to odmah ne prestane, kažu stručnjaci, malo je vjerojatno da će vrsta preživjeti.

Christopher Kyriazis, doktorand ekologije s UCLA-e i suvoditelj istraživanja, kazao je da je zanimljivo da su otkrili da vaquita nije osuđena na propast genetskim čimbenicima, poput štetnih mutacija, koje imaju tendenciju da utječu na mnoge druge vrste čiji genski fond je smanjen. Zabranjeni ribolov ostaje njihova najveća prijetnja.

Male pliskavice, duge oko 1,2-1,5 metara (4-5 stopa), često se zapetljaju i umiru u velikim mrežama koje lovokradice koriste za lov na totoabu, ugroženu ribu koja na kineskom crnom tržištu donosi tisuće dolara zbog svojih ljekovitih svojstava. Dok je Meksiko zabranio ribolov totoabe i korištenje mreža stajačica u staništu vaquita, mnogi kažu da se zabrana baš i ne provodi uvijek.

Znanstvenici su analizirali genome 20 vaquita koje su živjele između 1985. i 2017. i koristili modele za predviđanje rizika od izumiranja tijekom 50 godina. Zaključili su da, ako se ribolov mrežama stajačicama odmah završi, vaquita ima vrlo velike šanse da se oporavi od pada populacije, a da ne trpi genetske posljedice parenja u srodstvu. Međutim, ako se praksa nastavi, čak i umjereno, izgledi za oporavak su manje optimistični.

Kirk Lohmueller, viši koautor i izvanredni profesor ekologije UCLA, kaže – Prevladavajući stav u biologiji očuvanja i populacijskoj genetici je da male populacije mogu akumulirati štetne mutacije. Međutim, naš nalaz da vaquita vjerojatno ima manje jako štetnih mutacija koje se skrivaju u populaciji znači da su bolje spremne da prežive buduća parenja u srodstvu, što je dobro za njihov opći oporavak.

Mala populacija i stanište vaquite čine je morskim ekvivalentom otočne vrste, kažu znanstvenici. Broj stanovnika je pao sa 576 na sedam ili osam tijekom posljednjeg desetljeća, zbog porasta ilegalnog ribolova i trgovine.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

OSTALO IH JE SAMO JOŠ DEVET? Sisavac koji se opasno približio izumiranju