Kako otpad od hrane koju bacamo, proizvodi čistu energiju?

Bacanje hrane je rastući problem u svijetu, a pogoršat će se u narednim godinama. Očekuje se, naime, da će svjetska populacija porasti na 9,7 milijardi do 2050. godine, zajedno s globalnom potražnjom za hranom, a samim time nastat će i puno više otpada.

Ne samo da će se stvoriti ogromne količine hrane i komunalnog organskog otpada, već će nastati i sve veće količine poljoprivrednog otpada, kako se globalna potražnja za povrćem, voćem i žitaricama ubrzano povećava.

Otpad od hrane koju ne iskoristimo i bacamo, sam po sebi ima svoje probleme, uključujući emisije stakleničkih plinova, neugodne mirise, štetočine i otrovne tekućine koje se mogu infiltrirati u izvore vode. Osim toga, svake godine, deponiji zauzimaju sve više zemljišnog prostora, dosežući rubove naselja, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema ljudi koji žive u blizini, piše Održiva Hrvatska.

Potrošnja fosilnih goriva i njihovih derivata stvorila je ekološku krizu, uglavnom zbog emisije stakleničkih plinova u atmosferu. Kako vlade diljem svijeta provode klimatske politike koje ograničavaju emisije stakleničkih plinova ili ih oporezuju, važno je zamijeniti fosilna goriva alternativnim obnovljivim izvorima energije kao što su poljoprivredni i prehrambeni otpad.

Iako se sintetski plin može koristiti kao konvencionalni prirodni plin, koji je fosilno gorivo na bazi metana, ti se plinovi mogu dalje pretvoriti u kemikalije na biološkoj bazi visoke vrijednosti, kao što su metanol i amonijak. Rasplinjavanjem biomase također se stvara biougljen, koji se može koristiti za poboljšanje plodnosti tla.

Z.G.