Slovenski Geoplin nije dobio dodatne kapacitete LNG-a na Krku

Foto: LNG Hrvatska

Slovenski Geoplin nije uspio dobiti preostale slobodne kapacitete LNG terminala na Krku pa će se vjerojatno morati orijentirati na druge izvore za oslobađanje od ovisnosti o ruskom zemnom plinu, prenose danas slovenski mediji.

Drugi najveći slovenski veletrgovac plinom Geoplin ostao je “praznih ruku” na natječaju za preostale slobodne kapacitete u Omišlju koje je, unatoč drukčijim očekivanjima, dobilo Prvo plinarsko društvo (PPD), hrvatski partner ruskoga Gazproma, prenosi Slovenska tiskovna agencija (STA) napis portala Necenzurirano.si, koji tvrdi da je za preveliku ovisnost Slovenije o ruskom dobavljaču kriv premijer u odlasku Janez Janša.

“Prazna hrvatska obećanja”

Kako prenosi slovenski portal u članku naslovljenom “Prazna hrvatska obećanja”, to što Geoplin nije dobio za sebe kapacitete LNG terminala na Krku velik je udarac planovima Slovenije da prevlada energetsku krizu koja bi se mogla pojaviti na jesen ako se rat u Ukrajini nastavi, a EU ne ukine sankcije Ruskoj Federaciji.

Predsjednik Uprave krčkog LNG terminala Hrvoje Krhen rekao je za Hinu da ne smije komentirati poslovne odnose, ali i da Geoplin nije korisnik LNG terminala.

Krhen je kazao da se radi o poslovnoj tajni, odnosno poslovnom fer odnosu, i da on to ne može komentirati.

– Geoplin nije korisnik na Terminalu, ali može, kao i svi drugi, biti opskrbljen plinom putem bilo kojeg od naših korisnika – naglasio je prvi čovjek LNG-a.

– Geoplin ne može preko Krka dovoziti plin iz azijskih ili afričkih zemalja u Sloveniju jer je tamošnji terminal u potpunosti zauzet do 2027., a to bi mogao činiti samo ako plin kupi od PPD-a kao posrednika, što bi značilo i dosta veću cijenu – navodi pak slovenski portal.

Plin će nabavljati preko Italije?

Dodaje kako je stoga izglednije da će se nova vlada koju će formirati Robert Golob odlučiti za alternativni pravac i zemni plin nabavljati preko Italije, iz LNG-a u Rovigu blizu Venecije, s kojim je Slovenija potencijalno povezana interkonekcijom kod Nove Gorice.

– Dok su se pregovori Janšine vlade s hrvatskom stranom o mogućnosti da Slovenija preko Krka dobiva plin zasnivali na ‘usmenim uvjeravanjima’, Talijani traže jasne odgovore Ljubljane o opsegu zakupljenih kapaciteta i potencijalnom ulaganju, a za razliku od LNG-a na Krku koji je u državnom vlasništvu, onaj u Rovigu je privatni, u 70-postotnom vlasništvu ExxonMobila, dok 25 posto vlasništva ima Katar”, navodi portal.

Slovenija danas većinu svog plina dobiva iz Rusije na temelju dugoročnog ugovora Geoplina s Gazpromom.

Za ovisnost o ruskom plinu kriv je Janša, čija je druga vlada dopustila takav sporazum odrekavši se zbog njegove niže cijene plina iz Alžira koji je dobivala preko Italije, a koji je činio čak 30 posto njenih potreba, navodi slovenski portal.

– Danas Janša nastupa kao oštar kritičar Vladimira Putina, a još prije deset godina s njim je potpisivao dogovore koji su nas gurnuli u ruski energetski zagrljaj i još veću ovisnost – navodi privatni portal Necenzurirano.si, koji tvrdi da je Janši u razgovorima s hrvatskom stranom bilo sugerirano da će se Sloveniji omogućiti da na Krku dobije dodatne slobodne kapacitete za kupnju plina i to bez posrednika.

Plan je bio preko Omišlja dobiti trećinu plina

Da je Slovenija “jako zainteresirana” za plin iz LNG terminala na Krku, izjavio je početkom travnja bivši hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nakon sastanka sa slovenskim ministrom infrastrukture Jernejem Vrtovcem. Ćorić je tada izvijestio da je terminal osigurao dodatni kapacitet od 300 milijuna prostornih metara prirodnog plina, za što je raspisan natječaj.

Vrtovec je rekao da Slovenija razmatra diversifikaciju dobave plina kako ne bi bila ovisna o dobavi iz jedne države, odnosno iz Rusije. Naglasio je da će LNG terminal povećati kapacitet i objaviti natječaj za 300 milijuna prostornih metara plina te da je Slovenija jako zainteresirana da bude dio tog dogovora.

Infrastruktura za taj plin je uspostavljena i ne treba novih nadogradnji za tu količinu, rekao je tada Vrtovec i istaknuo da bi tako Slovenija preko LNG terminala u Omišlju dobavila gotovo jednu trećinu potrebnog plina.

Hina