TAJNE MORSKIH PLIĆAKA Kako neuki lokalni šerifi i gramzivi investitori uništavaju plaže?

Bliži se ljeto, s njim i turistička sezona i bitka za svakog gosta. Želi ih se privući i lijepim plažama. Ali kako ih se uređuje? Koje se tajne skrivaju u morskom plićaku?

Dino Beroš, član Mjesnog odbora Krvavica, pokazao je i objasnio na jednoj plaži kako se ona uništava nasipavanjem. Na plaži u gornjem sloju je prirodni oblutak koji je nastao radom moćnih potoka s Biokova i dopremljen na plažu na prirodni način.

– On je sad posut po površini plaže. Ispod toga se nalazi materijal koji je donesen tu, koji nije adekvatan po mom mišljenju za nasipanje plaže zbog toga što sadrži više od 5% zemlje. Zakonom ne bi smjelo biti preko 5% zemlje. Znači, prirodno žalo je maknuto sa strane i onda je opet navučeno nakon intervencije nasipavanja – rekao je Beroš za HRT.

More je ispralo gornji sloj zemlje, no, zaviri li se malo ispod površinskog dijela plaže vidi se dosta zemlje. Plaža je proširena nekoliko metara u more. Veće je i takozvano pero.

– Ovo pero, ono je svojim obimom bilo 50% manje nego sada. To je možda bilo prije nekih mjesec dana. Najsmješnije od svega je da je to pero bilo sanirano prije dvije godine. Sad se povećalo, kako u visini, tako u širini, u dužini, u more. Za svaku intervenciju mijenjanja obalne crte potrebna je građevinska dozvola. Za ovo građevinske dozvole nema. Prijavljeno je županiji preko, naravno, njihove aplikacije “Pomorsko je dobro”. Prijavio sam kao građanin i također kao uzora sela čiji sam član. Ništa osim automatskog odgovora nismo dobili. Poslije toga je nastavljeno raditi kao da ništa nije bilo. U biti, jedino što se napravilo je, sloj zemlje koji je doveden s nekih 6-7 kamiona s neke privatne parcele tu na području općine Baška Voda, je pokriven s ovim oblucima tako da se čini da nema ništa – detaljno je objasnio Beroš.

U Baškom Polju isti problem

Nekoliko kilometara dalje, u Baškom Polju isti problem s plažom.

Josip Topalović, vijećnik u općini Baška Voda, ispričao je kako je prije nekoliko dana sam sasvim slučajno navratio u Baško Polje da vidi što se radi.

– Zatekao sam ogromne kamione kako nasipavaju građevinski otpad, primjese zemlje i kamena, i cijelo ovo more ovdje je bilo crveno-smeđe boje. I u tom trenutku sam vidio da su se čak i ljudi koji rade tu svi razbježali. Odmah ni je bilo jasno, da je sve kako treba, sigurno bi nastavili raditi. Postojeća plaža je nasipana građevinskim materijalom, što znači da nisu samo nadohranjivali plažu, nego su širili plažu i nasipali u more – naglasio je.

U općini Baška Voda traju posljednje pripreme pred početak turističke sezone. Uređuju se plaže, a pod tim se pojmom krije koješta. Dok građani upozoravaju, načelnik Joško Roščić tvrdi da se sve radi po zakonu i pravilima struke. Na vlasti je već osmi mandat. Da radi loše, ne bi ga birali, objašnjava.

– Vi ste vidjeli kamenu prašinu koja je žute boje. Sada praktično nema nikakvog dima, nema ničega toga što kažete – tvrdi Roščić.

Kaže kako to nije zemlja. No, priznaje da je na Krvavici bilo zemlje.

– U Krvavici je pretprošlu subotu nasuto pet kamiona zemlje s obližnjih gradilišta. Kad su komunalni redari izašli, otkrili su tko je to napravio. Taj isti, imamo i fotografije, uklonio je tu zemlju – objasnio je načelnik općine Baška Voda.

Kad ga je novinarka Nataša Kraljević Kolbas upitala što je ispod pera, rekao je “da nema pera ne bi bilo plaže”. Od Splita do Dubrovnika imate nekoliko tisuća pera, dodao je.

Na to što se plaže šire nekoliko metara dublje u more, Roščić kaže kako tu odluku o nadoknadi plaže nije donio on nego općinsko vijeće dvotrećinskom većinom glasova.

Na inzistiranje novinarke HRT-a kako je to širenje plaže, Roščić tvrdi da to nije širenje nego nadoknada plaže.

– Vi niste stručnjak za to. Dozvolite da ima netko tko je stručan, i da je taj netko odobrio – rekao je.

Razlika između nasipavanja i dohrane plaže

Građevinski inženjer Željko Smolčić posljednjih se godina bavi ovom temom. Da bismo razumjeli problem, važno je naglasiti razliku između nasipavanja, odnosno širenja, i dohrane plaže.

– Nasipavanje je zapravo nasipavanje plažnim materijalom područja koje je prethodno bilo neuređeno. Znači drugim riječima, nasipavanjem se pomiče obalna crta. Nasipavanje je zapravo povećavanje plažnih površina i u biti nasipavanje je zapravo građenje. Za razliku od toga, postoji isto po tom tumačenju pojam što je to dohrana. Dohrana nije ništa drugo nego tehničko održavanje plaža, na način da je plažni materijal odnesen zbog djelovanja valova nadomjesti drugim plažnim materijalom, ali je bitno naglasiti, u gabaritima postojeće nasute plaže. To znači da ne smijete mijenjati obalnu crtu – objasnio je Smolčić.

Za dohranu plaže, procedura je jednostavna. Dovoljno je da općina izradi plan održavanja plaža.

– Da bi napravili nasipavanje, procedure je jako komplicirana. Znači prva stvar, plaža, kao i za bilo koji zahvat u prostoru, mora vam biti u skladu s prostornim planovima. Nakon toga, morate napraviti sve potrebne projekte, dobiti sve potrebne dozvole, i osim toga, vi morate provesti jedan komplicirani postupak. Znači, potrebno je napraviti elaborat zaštite okoliša i onda pred Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja morate provesti taj postupak kompletiranog naziva. On se zove “ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš” – istaknuo je Smolčić.

Otvoren prostor za manipulacije

Svjesnim ili nesvjesnim miješanjem ova dva pojma, otvoren je prostor za manipulacije, jer pod navodnom dohranom plaže lako će se provesti širenje. Tko će paziti je li na plažu nasipan još koji kamion.

Primjer treći – plaža u Jadranovu. Prije godinu dana u more je, umjesto propisanog kamenog materijala, bačen građevni otpad. Plaža je proširena, i to je obavljeno po zakonu, ali čime? Na površini je sitni šljunak. Godinu dana poslije, ispod gornjeg sloja nalazi se beton.

– Ovo je komad betona. Dakle, opet dokaz da je za nasipavanje ove plaže korišten beton. Evo, tu se vidi i zemlja. Pored komada betona je i komad asfalta. Na to je stavljen lijepi materijal. Nakon djelovanja juga to je povučeno, i onda ostane ovo, što je bilo – beton, asfalt i zemlja – pokazao je Smolčić.

Neven Ahel živi i radi u blizini.

– Na ružne dane, ti kamioni kad bi prolazili, to je bilo više smeđe nego bilo čega drugoga. Znači, baš zemlja na vrhu, tempiralo se, nije to rađeno bez veze, nego točno se znalo. Ružno vrijeme, manje šetača, i išlo je više smeća – svjedoči Ahel.

– Slučaj je inače prijavljivan Državnom inspektoratu, ja sam sigurno prijavljivao desetak puta, ali nije bilo nikakve reakcije Državnog inspektorata. Oni samo tvrde da izvođač radova ima sve potrebne papire – navodi Smolčić.

– Inspekcija ne uzima uzorak, nego ona čeka da izvođač da papir. I on ima jedan papir za taj kameni otpad i kaže “‘evo, to je taj kameni materijal”. Za sve ovo, za stotine kamiona koji su došli, oni imaju jedan papir kojim se tvrdi da je to materijal tog sastava. A to nije istina, to je tuga i žalost – naglasio je Ahel.

– Kod korištenja zemlje radi se o jako sitnim česticama. Budući da one lebde, one se djelovanjem valova i morskih struja šire na jako veliku površinu, i onda postepeno dolazi do sedimentacije. Pada na tlo i uništava biljni i životinjski svijet jer se sprječava proces fotosinteze – istaknuo je Smolčić.

No, iza svega krije se i mogućnost zarade. Građevni otpad i zemlja svakako su jeftiniji od fine kamene građe. Širenje plaža zahtijeva izradu elaborata i mijenjanje prostornog plana, što je opet skuplje nego da se radi obična dohrana. Grade se apartmani. Na koncu, tu se ionako živi gotovo samo od turizma, pa plaža nikad dosta. Tko da se onda pita hoćemo li nasipavanjem malo pomalo stići na pola kanala do Krka i Brača.

Nataša Kraljević Kolbas/Puls/P.F./HRT

PROČITAJTE JOŠ:

DONOSIMO U pripremi novi Zakon o pomorskom dobru: Rigorozne kazne, potpuno novi mehanizmi kontrole!