Kako stati na kraj ilegalnom ubijanju ptica u delti Neretve?

Foto: BIOM

U delti Neretve konzumacija mesa ptica močvarica je viševjekovna tradicija ovog močvarnog područja. Delta Neretve je jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje se liska (Fulica atra) smatra delicijom. Uglavnom se jede prilikom druženja s obitelji, prijateljima ili čak poslovnim partnerima. No, ova tradicija u modernom svijetu ima svoje posljedice, upozoravaju iz udruge BIOM.

Od rujna do siječnja na delti Neretve skoro svake noći na više lokacija može se svjedočiti masovnom ilegalnom ubijanju ptica, uz korištenje ilegalnih električnih vabilica. Krivolovi se u ornitološkim rezervatima i na moru, te se koristi olovna sačma u močvarnom području.

Foto: Udruga BIOM

S obzirom da većina javnosti nije upoznata s problemom krivolova ptica u Hrvatskoj, a nadležne institucije ga ne suzbijaju sustavno, projekt „Jadranski preletnički put 4: Sigurni preletnički putevi – suzbijanje ilegalnog ubijanja ptica na Sredozemlju” je fokusiran na rješavanje tih problema. Glavni cilj tog projekta je zaštita delte Neretve kao ključnog odmorišta, zimovališta i gnjezdilišta ptica na jadranskom seobenom putu.

Udruga BIOM je u sklopu projekta provela socio-ekonomsku analizu s ciljem dobivanja jasnijeg uvida u motivaciju i uzroke krivolovnih aktivnosti na tom području, te percepcije i stavove prema prirodnim vrijednostima delte Neretve i samom krivolovu kojeg imaju različiti dionici unutar lokalne zajednice.

Prema anketi koja je provedena u naseljima koja okružuju deltu Neretve, većina ispitanika rekla je da lisku nabavljaju/love sami, dok ih lovci prodaju po cijeni od 25 do čak 100 kuna.

Od predstavnika MO Baćina udruga BIOM saznala je tako da razlog ilegalnog lova na liske nije “potreba za prehranjivanjem” već čisti profit pa dobar dio krivolovaca dnevno može zaraditi i po 100 eura.

Nedostatak lovočuvara i niske kazne za krivolovce osnovni su razlozi za koje ispitanici smatraju da utječu na praksu krivolova u delti Neretve.

U Hrvatskoj se godišnje ilegalno ubije više od 800 tisuća ptica

Prema podacima podacima Birdlife Internationala u Hrvatskoj se svake godine ilegalno ubije najmanje 166.000 ptica, dok se maksimalna brojka penje na 855.000 jedinki godišnje, što svrstava Hrvatsku u top 10 zemalja na Mediteranu kada je u pitanju ilegalno ubijanje ptica. Neke od crnih točaka ilegalnog ubijanja ptica su delta Neretve i kontinentalni ribnjaci.

Protuzakoniti lov često se odvija po noći, nedopuštenim metodama, na područjima koja nisu lovište (more i određena zaštićena područja) te iz neregistriranih lovnogospodarskih objekata.

Istraživači udruge BIOM proveli su istraživanje i među policijskim službenicima na ovu temu. Njih gotovo 50% ispitanih izrazito je motivirano za suzbijanje krivolova, no smatraju da bi policajci trebali proći edukaciju o strogo zaštićenim ptičjim vrstama te zakonskim propisima i procedurama na temu krivolova.

Kao drugi problem policijski službenici navode manjak kapaciteta za suzbijanje protuzakonitog lova i to u vidu dostupnog broja ljudi, opreme i
unutarnje organizacije. Isto tako kao problem navode manjak vremena za bavljenje sprječavanja protuzakonitog lova uslijed drugih obaveza, kao i preopterećenost birokracijom. Upozoravaju i da je teško operativno pokriti veliki teren na kojem se protuzakoniti lov odvija, te kako je krivolov
specifična vrsta kaznenog djela koja se odvija na terenu kojeg policija često ne nadzire.

 

K.B.

 

PROČITAJTE JOŠ:

Policija uklonila ilegalnu čeku za krivolov u ornitološkom rezervatu Prud u dolini Neretve