Kako su turizam i glad za novcem uništili javne površine koje su nekad služile za okupljanja, druženja i igru

Foto: Jakša Kuzmičić

HVAR – Komercijalizacija javnih površina nešto je s čim se bori sve veći broj gradova na obali. Problematika je to koju u samo središte stavlja i izložba HVAR URB ART koju zajednički organiziraju Grad Hvar i Muzej hvarske baštine. Izložba okuplja hvarske umjetnike s ciljem promišljanja kvalitete života u gradu, ovoga puta u projektu umjetničkih intervencija u javnim urbanim prostorima.

Projektom se problematizira činjenica da je sve više urbanih javnih prostora, koji su nekad bili na korist zajednici u svrhu okupljanja, druženja, opuštanja i igre, danas komercijalizirano, namijenjeno uglavnom gospodarskim djelatnostima u službi turizma.

Izložba HVAR URB ART podijeljena je u dva dijela: od 15. lipnja umjetničke instalacije bit će postavljene na gradskim fasadama, trgovima, uličicama i šetnicama, gdje će biti izložene do polovice rujna, kada će radovi biti postavljeni u galeriji Arsenal.

Drugi dio izložbe sadržavat će i fotografije radova za vrijeme njihovog izlaganja u gradskim eksterijerima u interakciji s publikom. Time se želi pokazati kako se zajednica i turisti odnose prema okolišu i baštini te kako suvremena umjetnost općenito funkcionira u javnom prostoru koji je zamišljen i stoljećima građen da bi služio samo lokalnoj zajednici, a danas je u ljetnim mjesecima višestruko opterećen i napučen.

HVAR URB ART svojevrstan je nastavak izložbe Pozitiv-negativ koja je na poziv Grada Hvara i Muzeja hvarske baštine prošle godine okupila hvarske umjetnike i prezentirala njihovo viđenje utjecaja rastuće turističke ekonomije na svakodnevni život domicilnog stanovništva. Umjetnici će ovoga ljeta svojim intervencijama u urbane javne prostore ponovno na to skrenuti pozornost.

– Cilj je pokazati kako se pod utjecajem ekonomskih promjena, odnosno mijena u razvoju turističke industrije, mijenja i izgled grada. Pitanje koje se nameće građanima Hvara i mnogih drugih turističkih gradova u svijetu jest do kud smo spremni ići i što smo sve spremni dozvoliti u svrhu zarade. Dopuštanje umjetnicima izlaganja u javnim prostorima je i simbolična gesta kojom Grad pokazuje da komercijalizacija ne mora biti primarni motiv u gospodarenju javnim dobrima, te da, ovisno o okolnostima, neki prostori ponovno mogu dobiti javnu namjenu – ističe viša kustosica Muzeja hvarske baštine Dejanira Burmas Domančić.