Istraživačica mora Marina Costa: “Zabrana koćarenja potrebna je radi zaštite ribara”

Foto: Morski.hr

Riblji fond može se obnoviti, ali potrebna je politička volja, smatra istraživačica mora Marina Costa. Zabrana koćarenja bila bi spas za ribare koji danas ulažu ogroman ribolovni napor za vrlo skroman ulov.

Jadran je bogat vrstama, ali kao i svugdje u svijetu problem je preveliko iskorištavanje, smatra talijanska istraživačica Marina Costa. Ističe da je potrebno hitno zaustaviti njegovo uništavanje koćama, prenosi Agroklub.

– To je neophodno radi zaštite ribara. Kada uspoređuju koliko je nekada bilo ribe, a koliko danas, kažemo im neka prestanu koćariti pa će ih biti – navodi.

Ipak je optimistična i smatra da postoji šansa da sve bude kao prije, da mora opet budu bogata. Kada bi se riblji fond obnovio, govori, bilo bi dovoljno sat vremena da se ulove velike količine. Naglašava da bi se tako štedjelo vrijeme, ali i novac utrošen na gorivo.

Smatra da je krajnje vrijeme za promjenu te da se svi trebamo angažirati – manje konzumirati, postati svjesniji.

– To znači da će se neki ljudi manje bogatiti nego do sada, ali u tome i jest poanta rekla je i istaknula kako moramo što prije shvatiti da resursi nisu beskrajni.

Treba brinuti o svakoj vrsti, upozorava, jer nestanak samo jedne narušava ekosustav i sve se može urušiti. Kao primjer spominje Crno more koje je već uništeno, a skreće i pažnju da će nestanak ribe biti problem također za turizam na koji se naše gospodarstvo uvelike oslanja.

Institut Plavi svijet

Krajem svibnja Institut Plavi svijet organizirao je svoj prvi Tjedan očuvanja biološke raznolikosti Jadrana. Cilj provedenih aktivnosti bio je uključiti i informirati javnost o potrebi očuvanja mora i dupina, kitova i morskih kornjača kao njegovih ključnih dijelova.

– Posebno smo ponosni što smo u more postavili prvi bazen za provjeru plovnosti i pripremu morskih kornjača za povratak u more – rekao nam je dr.sc. Draško Holcer. Aktivnostima opremanja oporavilišta i edukacije djelatnika Institut omogućava skrb ozlijeđenih i bolesnih kornjača do njihovog vraćanja u prirodu.

Plavi svijet također osniva ‘Tim za hitne intervencije spašavanja dupina i morskih kornjača’, a s ciljem osposobljavanja djelatnika na Lošinju su u svibnju boravili članovi ‘Tima za hitne intervencije kod nasukavanja kitova Sveučilišta iz Padove’ (CERT).

‘Grčke’ kornjače zapravo su ‘hrvatske’

– Više puta sam razgovarao s ljudima koji uopće ne znaju da u Jadranu postoje morske kornjačegovori nam Jure Miočić Stošić član Plavog svijeta. Mnogi smatraju, kaže, da one žive samo u tropima jer ih često vide na slikama Bahama.

More nije samo ono što kupači vide uz obalu, već šareni životinjski svijet za koji često nismo svjesni da postoji. Jadran je jedno od najvažnijih staništa glavatih želvi koje dolaze iz Sredozemlja i ovdje provode dobar dio godine hraneći se organizmima uz morsko dno uglavnom u sjevernom dijelu.

Kasnije odlaze na plaže u Grčku i na Cipar gdje izlaze na obalu pa ih ljudi mogu neposredno vidjeti. Stoga ih nazivaju ‘grčkim’ kornjačama, ali u principu one to nisu jer veći dio godine provode u Jadranu.

Istraživanja iz zraka

Na području cijelog Jadrana vrši se istraživanje iz zraka s ciljem utvrđivanja brojnosti i distribucije velikih morskih kralježnjaka – morskih sisavaca, morskih kornjača, velikih riba i ostalog.

– Da bi se nečime moglo upravljati, prvo je potrebno znati brojnost neke vrste – to je najvažnija informacija – koliko ih ima, gdje… Koliko imaju podmlatka tijekom godine, je li populacija stabilna, povećava li se ili smanjujekaže Costa.

Veliki značaj takvih istraživanja je u tome što će se dobiveni podaci moći koristiti u budućnosti za utvrđivanje trendova populacija – da se vidi kako se broj određenih vrsta u Jadranu s vremenom mijenja. Shodno tome može se reagirati da se naprave preinake u načinu upravljanja.

Prvo istraživanje Jadrana iz zraka obavljeno je 2010. Tada nije postojala nikakva ideja što bi se moglo pronaći, ali sada otprilike znaju što očekivati. No, uvijek bude iznenađenja, priznaje Costa.

Ogromne količine plastike

Bilježi se također plastični otpad koji je trenutno jedno od gorućih pitanja zaštite mora, a iz aviona je dosta primjetan. “Plastičnog otpada ima najviše od svih opažanja – živog svijeta i svega ostaloga“, opisuje Miočić Stošić.

Što se tiče živih organizama, do sada su uspjeli prikupiti dosta podataka – u nekoliko tjedana letenja vidjeli su prugaste i dobre dupine, kljunastog kita, dosta golubova uhana, glavatih želvi, glavatog dupina i druge vrste.

– Prebrojavanje se vrši tek zadnjih 10 godina, ne znamo kakva je bila situacija prije tri ili pet desetljeća tako da se radi o relativnom pojmu – stvari treba staviti u kontekst – kaže Miočić Stošić. Primjerice, samo jednom su vidjeli obične dupine, a – prije 50 ili 100 godina oni bi vjerojatno bili najbrojnija vrsta u Jadranu – dodaje.

Farski otoci – tradicija ubijanja dupina

Costa se osvrnula na mučnu temu Farskih otoka.

– Problem je u zaštiti tradicionalnih aktivnosti pod koju spada i ova. Razumjela bih ako se žele voziti samo biciklima, odbijaju internet, žele živjeti kako se živjelo prije sto godina, ali – ubijanje dupina? To nikako ne mogu shvatiti –  govori.

Dakle, prihvatili su sve novitete, ali ne žele napustiti tradiciju ubijanja.

– Ako žele živjeti u prošlosti, neka žive tako u potpunosti. Ne zaboravimo, u prošlosti su postojali robovi, više ih nema. Stvari se mijenjaju, vrijeme je da nestane ta mučna praksa – odrješita je.

Smatra i da većina ljudi nije svjesna što čini prirodi dok gledaju kako na brzinu ugrabiti što više novaca. To je razumljivo za slabije razvijene zemlje gdje ne postoji sigurnost u budućnost, kaže, ali takvo razmišljanje nas uništava. Teško je ljude uvjeriti da je očuvanje prirode izuzetno bitno za budućnost nas svih, dodaje.

Ogroman problem po njoj su također lobiji. Radi se o malom broju ljudi koji se bogate na račun većine, ali kada nestane ribe i ekonomija se uništi, tada će nastati problem za sve. “To je stvar politike“, ističe Costa u nadi da će političari na vrijeme krenuti s rješavanjem tog problema.

Blanka Kufner