Institut za oceanografiju potvrdio dvije nove vrste priljepuša u Jadranu

Foto: Remora brachyptera/ Institut za Oceanografiju i Ribarstvo

SPLIT – U Jadranskom moru ih je moguće vidjeti, no njihova pojava nije redovita. Do sada se u literaturi navodilo da u Jadranu živi golema priljepuša (Echeneis naucrates) koju je ujedno i najlakše prepoznati te vrste priljepuša iz roda Remora (Remora remora) i (Remora australis). No Institut za oceanografiju i ribarstvo potvrdio je dvije nove vrste priljepuša u našem moru.

Kako su vrste iz roda Remora morfološki dosta slične, identifikacija zna biti pravi izazov, no korištenje molekularnih metoda, a posebice DNA barkodiranja, omogućilo je znanstvenicima zanimljiv uvid u stanje raznolikosti jadranskih priljepuša. Otkriveno je tako da su u zadnjih godinu dana dvije ulovljene ribe roda Remora nova vrsta priljepuša u Jadranu.

Foto: Remora osteochir/Institut za Oceanografiju i Ribarstvo, Rino Stanić

Remora osteochir pronađena je u Hvarskom kanalu na plivarici koja je ulovila ribu iglana (Tetrapturus belone), što je ujedno bila i dobra indicija da se radi upravo o ovoj vrsti jer jedna od njenih ekoloških karakteristika je upravo suživot s tom vrstom.

Remora brachyptera ulovljena je koćaricom kod Blitvenice, te je po prvi puta dokazano prisustvo ove vrste u cijelom Mediteranu.

Priljepuše (Echeneidae) su porodica riba poznata po poprilično zanimljivom načinu života jer većinu vremena provode prilijepljene za domaćina, a za što im služi prianjajući disk koji se nalazi na gornjoj strani tijela. Disk je zapravo prilagođena leđna peraja, a način funkcioniranja je vrlo sličan vakuumskim prianjalkama.

Uz pomoć diska riba se jednostavno prilijepi za domaćina te tako dobiva prijevoz uz značajnu uštedu vlastite energije. Često ih se može vidjeti u društvu velikih morskih životinja poput morskih pasa ili kornjača oko kojih se ponekad nalazi i više desetaka priljepuša. I domaćini profitiraju s obzirom na to da se priljepuše hrane parazitima kojih kod velikih morskih putnika ima u izobilju.