Koje i kakve su zapravo posljedice Covida na klimatske promjene?

Foto: Pixabay/Ilustracija

Pandemija je ‘opustošila’ zemlje diljem svijeta, uzrokovala je globalnu zdravstvenu krizu i dobrano usporila svjetske ekonomije zbog strogih mjera karantene. Međutim, epidemija je također utjecala na okoliš, i to na pomalo intrigantan način.

Kako se pandemija širila u različitim dijelovima svijeta, njezine posljedice su dosezale dalje od nestašice sredstava za dezinfekciju ruku i protokola socijalnog distanciranja.

COVID-19 utjecao je na živote milijuna ljudi, a također i na okoliš. Smanjena je emisija CO2 i mobilnost ljudi, što je  poboljšalo kvalitetu zraka i potaklo divlje životinje da izađu i istražuju gradove. Ali koliko je ovaj pozitivan učinak dugoročno održiv?

Znanstvenici su potvrdili da se kvaliteta zraka u određenim regijama, s početkom mjera karantene, poboljšala. Kako su industrija, zrakoplovstvo i druga prijevozna sredstva znatno usporila, onečišćenje zraka se smanjilo u zemljama koje su ozbiljno pogođene virusom, poput Kine, Italije i Španjolske. Smanjenje putovanja na posao zbog politike rada od kuće također je odigralo svoju ulogu u smanjenju emisije ugljika.

Prema Stevenu Davisu, izvanrednom profesoru na Odsjeku za znanost o sustavu Zemlje na Sveučilištu u Kaliforniji, posljednjih smo godina proizveli oko 500 tona CO2 na milijun dolara svjetskog BDP-a. U 2019. godini emitirano je 40 milijardi tona CO2 na 88 milijardi dolara svjetskog BDP-a. Ako ova korelacija potraje, smanjenje svjetskog BDP-a zbog neposredne gospodarske recesije moglo bi dovesti do smanjenja globalnih emisija CO2 u sličnom omjeru.

Nadalje, Randolph Bell, direktor Globalnog energetskog centra, objasnio je u Atlantic Councilu da će gospodarska recesija povezana s virusom vjerojatno uzrokovati pad emisija ugljičnog dioksida. Naznačio je da su NASA-ine satelitske slike dokazale smanjenje onečišćenja u Kini odmah nakon što su emisije ugljika pale za 25% u četiri tjedna karantene.

Dugoročno gledano, pandemija je zapravo ponudila lekcije i prilike koje će dovesti do svojevrsne ekološke akcije. Na primjer rad na daljinu, obrazovanje, kupnja i puno toga se sad odvija digitalno. Osim toga, vjerojatno ćemo se osjećati sposobnijima za rješavanje drugih hitnih problema kao što su klimatske promjene. Naš odgovor na ovu zdravstvenu krizu odredio je novi način na koji ćemo se nositi s klimatskom krizom u sljedećim desetljećima. Vremena promjena mogu dovesti do uvođenja dugotrajnih održivih navika. Neke navike za koje se ispostavilo da su korisne za okoliš mogle bi potrajati. Na primjer, smanjenje putovanja, osobne potrošnje i bacanja hrane.

Ova javnozdravstvena kriza poslužila je kao prekretnica za drugu dobro poznatu krizu koja, iako se može smatrati sporom, ima potencijal značajnog utjecaja na čovječanstvo. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, António Guterres, na nedavnom summitu je rekao da je prijetnja od COVID-19 privremena, dok će prijetnja od suša, poplava i ekstremnih oluja povezanih s klimatskim promjenama ostati godinama i zahtijevat će stalnu akciju.

Jasno je da su ljudska bića dio prirode i sve aktivnosti koje utječu na okoliš utječu i na nas. Prema Marshallu Burkeu s Odsjeka za znanost o sustavu Zemlje na Sveučilištu Stanford, samo dva mjeseca smanjenog zagađenja spasila su živote 4000 djece mlađe od 5 godina i 73000 odraslih starijih od 70 godina. Možda tu nije pitanje je li virus “dobar” ili “loš” za klimu, već možemo li stvoriti funkcionalan ekonomski sustav koji podržava i prirodu i ljude bez ugrožavanja života na Zemlji.

Slobodno se može reći da nitko nije želio smanjenje emisije ugljika na ovaj način. COVID-19 imao je ogromnu cijenu za naše živote, zdravstvene sustave i mentalno zdravlje ljudi diljem svijeta. Unatoč tome, također se pokazalo da zajednice mogu napraviti razliku kad se brinu jedna o drugoj, a to bi mogla biti neprocjenjiva lekcija u trenutku kad se napokon suočimo s klimatskim promjenama, piše One Young World.

Z.G.