More oko silbenskih Grebena puno je olupina iz raznih razdoblja

Foto: HRT / Screenshot

SILBA – More oko Grebena pored Silbe puno je olupina brodova iz raznih razdoblja. Antički brod koji se istražuje desetljećima, vjerojatno jedan od najvećih otkrivenih na Jadranu, po svemu sudeći krije još iznenađenja.

Jugozapadno od otoka Silbe nalaze se tri otočića, Zapadni, Srednji i Južni greben, a oko njih još poneki ispod površine. Zbog raspodjele kopna odnosno otoka i mora, na tom je mjestu vjetar nerijetko ćudljiviji i jači nego što bi pomorci očekivali. Tako je stvorena prirodna klopka za brodove, pa je ovo područje postalo njihovo pravo malo groblje. Nedaća za plovila, ali neiscrpno nalazište za ronioce i arheologe. Arheolozi istražuju olupinu antičkog broda na 30-tak metra dubine, javlja HRT.

– Prvi puta istraživano u organizaciji Arheološkog muzeja Zadar 2000., s prekidima je rađeno do 2012. Nakon osam godina mi smo ponovo inicirali istraživanje s tim da je ovaj puta u fokusu istraživanja brodska konstrukcija, koja je u prijašnjim istraživanjima otkrivena, ali nije nikad propisno dokumentirana, a današnja tehnologija nam omogućava bržu dokumentaciju i točniju dokumentaciju – rekao je Dino Taras, dipl. arheolog, Arheološki muzej u Zadru, voditelj istraživanja.

Riječ je o velikom trgovačkom brodu. Na ovom je lokalitetu već izvađeno više od trideset amfora, no brod ovih dimenzija nosio bi mnogo više tereta, što otvara prostor nadi da se oko njega krije još arheološkog blaga.

– Prošle godine smo uzeli uzorke sa nekoliko djelova brodske konstrukcije, poslali ih u Institut “Ruđer Bošković” na 14C analizu i dobili smo datum kada je drvo od kojeg je izrađena brodska konstrukcija posjećeno, 95-te plus-minus 25 godina – rekao je Taras.

Brodovi ove veličine nisu korišteni u rimskom ranom carskom razdoblju, pa datacija nalazište čini još zanimljivijim.

Treba naglasiti i svijetlu stranu ovakvih istraživanja – sve je kvalitetnija suradnja zainteresiranih institucija. Tako je ovdje, uz zadarsko Sveučilište i Arheološki muzej, sudjelovao i Hrvatski restauratorski zavod.

– Ne samo zbog logistike, znanja, znanstvenog pristupa, nego da kolege surađuju i razmjenjuju iskustva, jer je svako nalazište drugačije, svaki pristup je drugačiji i u pravilu kad surađujemo učimo jedni od drugih – istaknuo je Pavle Dugonjić, dipl. arheol., Hrvatski restauratorski zavod.

U ekipi su i mlađi znanstvenici, te studenti, koji su dobili odličnu priliku za učenje.

– Olupina je zadivljujuća, kad je vidljivost dobra, vidi se cijela. Zato mi je posebno drago što sam se prijavila za ovo istraživanje – rekla je Isabella Bolman, studentica, Njemačka.

Ovoga puta osigurana su sredstva za samo dva tjedna rada. Kad se uzme u obzir vrijeme potrebno za skidanje zaštite prije početka radova, te ono koje će proći u ponovnom pokrivanju i zaštiti do sljedeće prilike, za istraživanje ostaje desetak dana, tijekom kojih se može učiniti vrlo malo, pa bi ovim tempom istraživanja mogla potrajati još koje desetljeće. Stoga svi okupljeni na ovom poslu pokušavaju pronaći nove izvore financiranja, ali i druge mogućnosti.

Nakon našeg posjeta, zaglavljen između dva brodska rebra, pronađen je neočekivan predmet.

– Jako rijetko se nađu drvene posude, pošto drvo i sam organski materijal prvi nestane u moru ili u bilo kojem arheološkom sloju, a mi smo imali sreće što je pronađena zdjelica izgleda odmah bila zasuta sa sedimentom – rekao je Dino Taras.

Ovaj antički brod obećava još iznenađenja iz mora pored silbenskih grebena.

Ana Marušić