Primjer uvale Krknjaši na Drveniku Velom dokaz zašto Hrvatskoj pod hitno treba novi Zakon o pomorskom dobru

Foto: Uvala Krknjaši/Zirona

TROGIR – Diljem naše obale i dalje traje bitka pojedinaca, kojih je na sreću sve više, protiv nezakonitog i za okoliš štetnog nasipavanja i betoniranja plaža. Pa ipak lokalne vlasti i dalje, bez zdravorazumskog objašnjenja, posežu za ovim popularnim i iznimno štetnim građevinskim pothvatom, ne mareći pritom za to kakav će utjecaj nasipani materijal imati na morski ekosustav.

A utjecaj je izuzetno negativan, što su dosad potvrdile brojne analize i znanstvena istraživanja, o čemu smo nebrojeno puta pisali i mi. Na crveni popis plaža koje su izvukle deblji kraj nasipavanjem našla se i uvala Krknjaši na otoku Drveniku Velom, čiji stanovnici su preko udruge Zirona u više navrata prijavljivali devastaciju nekad rajski netaknute uvale koja, usput rečeno, pripada ekomreži Natura 2000. Našem portalu javili su se aktivisti iz Građanske incijative Zirona, koji upozoravaju na ponovno nasipavanje uvale Krknjaši, unatoč inspekcijskim zabranama.

– U lipnju 2021. izvršeno je nasipavanje puta, obale i podmorja u Drveniku Velikom sa 150 tona građevinskog šljunka, u uvali Krknjaši, popularno nazvanoj Blue Lagoon. Po prijavi Drvenčana i Udruge Sunce, na teren je izašao komunalni redar 10. lipnja 2021. godine. Tek nakon što je prošlo više od tri mjeseca (valjanja šljunka i ubijanja morskih organizama po zaštićenom podmorju), rješenje je doneseno tek 21. rujna 2021. godine, a kojim je utvrđeno da je izvršeno nasipavanje pomorskog dobra bez odobrenja te je ugostitelju-investitoru naređeno da se u roku 15 dana mora ukloniti nasuti materijal i dovesti površinu pomorskog dobra u prvobitno stanje – napominju nam.

Foto: Građevinski otpad na obali/Zirona

No kažu da se vlasnik ugostiteljskog objekta na to oglušio. Sa sjetom se prisjećaju nekadašnjeg puteljka na prostoru između suhozida i škrapa koji tamo više ne postoji jer je cijela površina prekrivena šljunkom koji je drastično i dramatično promijenio izgled obale, ali i podmorja. Da stvar bude još tužnija, na tom je mjestu, tvrde, prema Planu upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Trogira za 2020., 2021. i 2022. godinu, u dijelu ugostiteljstva i trgovine, predviđena terasa od čak 200 četvornih metara.

– Predstavnik Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam i pomorstvo je na sjednici Vijeća za dodjelu koncesijskih odobrenja na pomorskom dobru Grada Trogira održanoj 29. svibnja 2020. godine glasovao protiv zahtjeva za koncesijsko odobrenje, jer se navedena terasa (štekat) planirao postaviti u moru, na način da se dio naspe, da se postavi ponton te da nositelj koncesijskog odobrenja može obavljati samo djelatnost na pomorskom dobru u izvornom obliku. Grad Trogir je očito to ignorirao – ističu u Zironi.

Foto: Zračni snimak uvale Krknjaši iz 2017. i 2021./Zirona

Tvrde da površina proširene, nasute i betonirane obale iznosi barem 350 četvornih metara, što je daleko više od onoga što je odobrio Grad Trogir. Poslali smo gradskoj upravi upit o navedenoj problematici, no kako to već biva s javnom upravom, do odgovora ćemo se vrlo vjerojatno načekati.

Ono što se uporno događa u Hrvatskoj, a nema veze sa zdravim razumom, a još manje s duhom pravne države jest – kako je moguće da se u pravnoj državi rješenja nadležnih upravnih tijela ne izvršavaju, odnosno u cijelosti ignoriraju i to bez posljedica? Kako je moguće da se situacija ponavlja iz godine u godinu, bez obzira na mnoštvo dopisa nadležnim institucijama, interesa medija i lokalne javnosti. Kako je moguće da se u potpunosti ignorira zaštita okoliša, mišljenja struke te dugoročna dobrobit na korist pojedincima, a sve to bez ikakvih posljedica?

– Na primjeru Krknjaša razvidna je potreba za jasnim i preciznim zakonima koji bi za cilj imali očuvanje obale i podmorja na dobrobit svih nas i kažnjavanje, bez izuzetaka, svih onih koji svojim činjenjem, ali i propuštanjem činjenja, omogućavaju njegovu devastaciju. Na primjeru Krknjaša vidi se i osjeća potreba za jasnim definiranim zakonskim aktom, za neovisne provjere i nadzor te za provođenjem rigoroznih kazni s ciljem očuvanja obale i podmorja, kao javnog dobra sviju nas – upozoravaju iz Građanske incijative Zirona.

 

 

K.B.