Jesetra, riba još iz doba dinosaura, na rubu je izumiranja

Foto: HTV Screenshot

Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) objavila je procjenu rizika od izumiranja vrsta – prvu takvu u 13 godina. Nažalost, rezultati nisu dobri. U posebno lošem stanju su jesetre.

Svih 26 preostalih vrsta jesetri ugroženo je, a neke su i potpuno nestale. Time su vrste koje su na planetu prisutne još od postojanja dinosaura na rubu izumiranja zbog našeg djelovanja.

– To je jedna od najstarijih porodica ribe. Za njih je karakteristična impozantna veličina i dugovječnost. Neke vrste mogu narasti čak i do 6 metara dužine i doživjeti sto godina. Većina ih živi u moru, a mrijeste se u rijekama –  objašnjava Iva Svilar iz “World Wide Foundation Adria” (WWF Adria).

Na našim prostorima najrasprostranjenija i većini najpoznatija je ‘kečiga’ koja obitava u Hrvatskoj i ostalim zemljama donjeg Podunavlja.

Foto: Wikimedia

– Hrvatska nema brojne populacije jesetri, pogotovo u Jadranskom moru. No, u rijekama crnomorskog slijeva nešto je bolja situacija i tu se najčešće i može uloviti kečiga. To je jesetra koja živi u srednjem Dunavu. U Hrvatskoj ona naseljava Dunav, Savu, Dravu i sve njihove pritoke, dodaje Svilar i naglašava kako se radi o jednoj od najugroženijih vrsta riba na svijetu.

– Imaju svega nekoliko preostalih prirodnih staništa koja im pružaju odgovarajuće uvjete za opstanak. Mnogo je razloga za to, a najvažniji su krivolov, gubitak prirodnih staništa, te klimatske promjene. No, većina je uzrokovana ljudskim aktivnostima, to jest prekomjernog ribolova. Cijena njihovog kavijara, odnosno ikre, ekstremno je visoka i obično se otkupljuje od tek ubijenih ženki jesetre. I njihovo je meso na cijeni jer se smatra delikatesom. Crno tržište cvjeta, posebice na dunavskom području – napominje.

U sklopu svog “LIFE SWiPE” projekta koji provodi na području Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine, WWF Adria pokušava poboljšati situaciju te smanjiti broj kaznenih djela za sve zaštićene divlje vrste. Rade na boljoj suradnji – kako graničnoj, regionalnoj, tako i europskoj i međunarodnoj.

– Pored krivolova i gubitka staništa, veliki su problem, dodaje Svilar, i brane hidroelektrana jer potpuno mijenjaju izgled okoline u kojoj se grade te utječu na druge dijelove rijeke fragmentacijom staništa. To izaziva promjene brzine, temperatura vode, te sastava dna što kasnije ima posljedice na smanjenje kisika u vodi i zamuljivanje šljunčanog dna na kojem se ribe mrijeste, naglašava Svilar.

Kako građani mogu pomoći?

– Mogu se izgraditi riblje staze, koje bi posebno pomogle ovim migratornim vrstama. Važno je i da se već postojeći zakonodavni okviri uspješno implementiraju, i da suradnja u sprječavanju glavnih rizika za sve vrste jesetri svedu na minimum. Samim time će one biti zaštićenije i brojnost njihovih populacija će se povećati – zaključuje Svilar.

Z.G.