2024. godina proglašena "Godinom Marka Marulića" - Jednog od najvećih sinova Splita

Prije točno pola tisućljeća, odnosno 5. siječnja 1524. godine 'u nebo se rodio' Marko Marulić, stoga obilježavamo 500 godina od smrti Oca hrvatske književnosti. Započinje tako Godina Marka Marulića koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske, stoji u objavi Muzeja grada Splita.

Muzej grada Splita godinu Marulića će popratiti izložbom posvećenom jednom od najvećih sinova ovog grada.

Na izložbi će se prezentirati razdoblje humanizma i renesanse tijekom kojeg je Marulić živio i djelovao. Predstaviti će se i najvažnija djela našeg književnog genija koja se još uvijek rado čitaju po cijelom svijetu, objasnili su iz Muzeja.

Marko Marulić je neraskidivim sponama vezan uz Papalićevu palaču, dom Muzeja grada Splita već više od 70 godina. Muzej je stoga uvijek na dostojanstven i primjeren način obilježavao Marulićeve obljetnice.

Prije tri godine, 2021. velikom se je multimedijalnom izložbom Judita 500 obilježilo pet stoljeća od prvotiska epa, prvog književnog djela napisanog na hrvatskom jeziku i otisnutog na latiničnom pismu. Izložba je napravljena u suradnji s Književnim krugom Split - Marulianum i Gradskom knjižnicom Marka Marulića Split.

2001. godine se kroz izložbu „Split Marulićeva doba“ , koje ja okupila splitske znanstvenike i muzealce, proslavilo 500 godina od nastanka epa “Judita”.
Davne 1950. godine obilježen je 500. Marulov rođendan, a za mjesto obljetničke izložbe odabrana je palača obitelji Papalić, koja je svojevremeno bila okupljalište kreme humanističkog Splita na čijem čelu je stajao upravo bard splitske i hrvatske književnosti, Marko Marulić, stoji u objavi Muzeja.

Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. - 5. 1. 1524.) svoja je djela pisao na hrvatskome, latinskome i talijanskome jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturno-povijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskoga i talijanskoga na hrvatski te s hrvatskoga i talijanskoga na latinski. Po općem sudu najvažniji hrvatski pisac 15. i 16. st. i nacionalni klasik, Marko Marulić se i izvan hrvatskih granica prepoznaje kao istaknut predstavnik europskoga kršćanskoga humanizma i renesansne epike.

Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Marulićevi spisi doživjeli su velik uspjeh u Europi tijekom 16. i 17. st. gdje su tiskani mnogo puta u latinskom izvorniku i u prijevodima na druge jezike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.

Uzimajući u obzir iznimno značenje i ulogu Marka Marulića kao klasika hrvatske kršćanske književnosti i tvorca prvoga književnog djela na hrvatskome jeziku, njegov cjelokupan književni opus, širok europski odjek i duboki trag što ga je do današnjih dana ostavio u hrvatskoj književnosti, Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu proglasila je „Godinom Marka Marulića“, piše Culturenet.hr.

I.B.