Američki ratni brod stiže u Stockholm na vojne vježbe ali i kao upozorenje
U.S.S. Kearsarge, u luci Stockholm. Prizor ogromnog ratnog broda, s 26 ratnih zrakoplova i 2400 marinaca i mornara, usidrenog među plovilima za razonodu, izlete i obilaske koji plove ovom Stockholmskom lukom, moćan je simbol koliko je ruska invazija na Ukrajinu promijenila Europu.
– Nitko u Stockholmu ne može propustiti ovaj prizor ogromnog američkog broda – rekao je Micael Byden, vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga, stojeći na palubi amfibijskog jurišnog broda.
U ovoj vječno neutralnoj zemlji koja odjednom više nije tako neutralna, U.S.S. Kearsarge, koji se pojavio samo dva tjedna nakon što su Švedska i Finska objavile svoju namjeru da traže članstvo u NATO-u, prikazuje zapravo ono što će to članstvo donijeti: zaštitu, ukoliko Putin okrene bijes prema svojim nordijskim susjedima.
No, brod je također upozorenje Švedskoj i Finskoj o njihovim vlastitim potencijalnim obvezama u slučaju da dođe do sukoba, kao što je general Mark Milley, najviši američki vojni zapovjednik, jasno rekao tijekom posjeta u subotu.
– Rusi imaju svoju Baltičku flotu – rekao je general Milley, ali NATO će imati vlastiti niz zemalja članica omotanih oko Baltičkog mora kad se Švedska i Finska pridruže. U biti, Baltik bi postao NATO jezero, osim Sankt Peterburga i Kalingrada.
– Iz ruske perspektive, to bi bilo vrlo problematično za njih, vojno gledano – rekao je general Milley.
Švedska i Finska su se promijenile
Švedska premijerka Magdalena Andersson, pojavljujući se na konferenciji za novinare na brodu pored generala Milleyja, nastojala je naglasiti obrambenu prirodu NATO-a.
No vojni stručnjaci kažu da postoji jasno očekivanje da bi pridruživanje Švedske i Finske savezu, značilo da bi one pridonijele svim pomorskim gušenjima koja bi NATO mogao postaviti u Baltičko more u slučaju rata s Rusijom, što je potencijalno težak zadatak za povijesno nesvrstane zemlje.
Obje zemlje žele sigurnosna jamstva, posebice od Sjedinjenih Država i drugih saveznika u NATO-u, tijekom ovog prijelaznog razdoblja dok pregovori s Turskom zadržavaju njihovo formalno članstvo u vojnom savezu. Švedski ministar obrane Peter Hultqvist rekao je novinarima u Washingtonu prije dva tjedna, da je Pentagon obećao nekoliko privremenih sigurnosnih mjera: ratni brodovi američke mornarice plove u Baltičkom moru, bombarderi zračnih snaga koji lete nad skandinavskim nebom, vojne snage zajedno treniraju i američki stručnjaci koji pomažu spriječiti bilo koje moguće ruske cyber napade.
No, dok je predsjednik Biden obećao da će Sjedinjene Države pomoći u obrani Švedske i Finske prije nego što se pridruže savezu, američki dužnosnici odbili su reći koji će to oblik pomoći biti, osim onoga što je general Milley okarakterizirao u subotu kao “skromno povećanje” zajedničkih vojnih vježbi.
Odbijanje bilo koje zemlje NATO-a da pošalje stvarne trupe u Ukrajinu, priznali su nordijski dužnosnici, otkriva razliku između obećanja vojne pomoći prijateljskim zemljama u odnosu na ugovor koji je ratificirao Senat i koji kaže da je napad na jednu, napad na sve – NATO-ov poznati članak 5.
Ipak, Kearsarge je u Baltičkom moru kako bi sudjelovao u vježbama čiji je cilj podučavanje NATO-a, švedskih i finskih vojnika kako izvesti amfibijske napade – juriša na kopno koje je zauzela, recimo, Rusija. To je iznimno složena vrsta ratne operacije – pomislite na iskrcavanje na dan D tijekom Drugog svjetskog rata – koja zahtijeva koordinaciju između zračnih, kopnenih i pomorskih jedinica u onome što vojni planeri nazivaju misijom “kombiniranih oružja”.
Ako vježbe prođu prema planu, tisuće marinaca, mornara, pilota i drugih vojnika iz 16 različitih zemalja zauzet će plažu u Stockholmskom arhipelagu.
Upravo je to vrsta vojne operacije koju Rusija još nije uspjela izvesti u Ukrajini, a ta nesposobnost, kažu vojni stručnjaci, veliki je dio odgovora zašto Rusija nije uspjela zauzeti južnoukrajinski lučki grad Odesu.
Rušenje ideje o ruskoj vojsci kao učinkovitom stroju
Dužnosnici Pentagona napominju da kad su se tisuće ruskih marinaca iskrcale u južnoj Ukrajini na obali Azovskog mora 25. veljače kako bi gađali Mariupol, učinili su to nekih 69 km istočno od grada, izbjegavajući stvarni sporni amfibijski napad.
Uz rušenje ideje da je ruska vojska učinkovit stroj, zahtjev Švedske i Finske da se pridruže NATO-u možda je najveća neželjena posljedica Putinove odluke da napadne Ukrajinu. Umjesto toga, Putin se sad suočava s perspektivom vojnog saveza NATO-a koji nije samo na njegovom pragu, već mu polako “ulazi u kuću”.
Pristupanje Latvije i Estonije NATO-u 2004. proširilo je svoju baltičku granicu s Rusijom za nešto više od 482 km. Pridruživanje Finske savezu dodalo bi još 1.335 km., čime bi St. Petersburg bio gotovo unutar topničkog dometa.
Švedska, u međuvremenu, dijeli pomorsku granicu s Rusijom, kao i Finska. U roku od jednog dana nakon što su čelnici Finske najavili da bi njihova zemlja trebala podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, Kearsarge, nazvan po brodu Unije građanskog rata poznatom po potapanju brodova Konfederacije, krenuo je pridružiti se finskoj i švedskoj mornarici radi obuke.
Zapravo, NATO je zakazao mnoge demonstracije sile sa Švedskom i Finskom.
– Sad je tu čitav niz vježbi koje nisu postojale u rasporedu vježbi – rekao je Charly Salonius-Pasternak, vojni stručnjak s Finskog instituta za međunarodne poslove u Helsinkiju
Partnerstvo u nastajanju je dvosmjerna ulica. Za NATO, osim omotavanja saveza oko zapadne granice Rusije, ulazak Švedske i Finske omogućuje vojnim planerima da rekonceptualiziraju svu sjevernoeuropsku obranu. U prošlosti je savez morao praviti kompromise oko toga gdje će koncentrirati trupe, stožer te zapovijedanje i kontrolu kako bi pružio najbolju prednost.
Sve će to nedvojbeno navući bijes Putina, koji se dugo žalio na širenje vojnog saveza u ono što on vidi kao svoju vlastitu sferu utjecaja.
– U Finskoj će biti gotovo kontinuirana prisutnost nefinskih vojnih jedinica – rekao je Salonius-Pasternak. Jesu li oni ključ finske obrane? Ne. Ali to vjerojatno doprinosi računici našeg istočnog susjeda – zaključuje.
Z.G,