Anketno istraživanje - Jesu li otočani sretni?

OBALA - Mole se stanovnici svih hrvatskih otoka da sudjeluju u anketi kojom se želi utvrditi jesu li otočanke i otočani sretni. Radi se o nekoliko pitanja na temelju kojih se izračunava indeks sreće.

Prof. dr. Petar Filipić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu te prof. dr. Nenad Starc s Ekonomskog instituta u Zagrebu mole stanovnike svih hrvatskih otoka da sudjeluju u novom anketnom istraživanju.

- Obraćamo vam se s molbom za sudjelovanje u jednom neobičnom anketnom istraživanju: istražujemo jesu li otočanke i otočani sretni. Postavit ćemo vam nekoliko pitanja, a kad nam pošaljete odgovore, izračunat ćemo indeks sreće - kaže profesor Filipić.

Riječ je o kratkoj, jednostavnoj, ali metodološki dobro razrađenoj anketi koja će ispitaniku uzeti tek nekoliko minuta. Treba zaokružiti broj koji najbliže pokazuje (prosječni) osjećaj sreće na skali od 1 do 10, a anketu se može ispuniti na platformi Survey Monkey.

Kvantificiranje razine sreće stanovnika neke države ili pojedinih teritorija u posljednjih je dvadeset godina postala redovita aktivnost brojnih institucija širom svijeta. Istraživanja sreće dobila su poseban poticaj nakon što su Ujedinjeni narodi 2012. godine ovu temu raspravile na Generalnoj skupštini i proglasile 20. ožujka Svjetskim danom sreće.

Svake godine Indeks sreće prezentira se za oko 150 zemalja svijeta. Izvodi se prema metodologiji koju su prihvatile Ujedinjeni narodi, a istraživanja provodi poznata svjetska agencija Gallup.

Od prvih dana u anketna istraživanja uključena je i Hrvatska tako da danas posjedujemo dvadesetogodišnji niz hrvatskih indeksa sreće, prenosi Otok Pašman.

- Tako je zamišljeno i istraživanje sreće stanovnika hrvatskih otoka, volonterski pothvat u kojem treba sudjelovati što više otočana. Provodimo ga jer smatramo da u vrijeme iseljavanja s malih otoka, neprimjerenog rasta turizma i sve veće ovisnosti o kopnu treba istražiti jesmo li unatoč svemu ipak sretni - obrazlaže profesor Filipić.

- Obvezni smo isporučiti vam rezultate istraživanja, stoga vas molimo da nam pošaljete i vašu potpunu poštansku adresu. Najljepše vas molimo da nakon toga odvojite još koju minutu i proslijedite mail vašim prijateljima na otoku, poznanicima, susjedima, članovima vaših udruga, što više e-mail adresa, to bolje. U istraživanjima ove vrste, uzorak ispitanika treba biti dovoljno velik, a to će ovisiti o vama - zamolio je sve otočane profesor Filipić.

I za kraj je profesor dodao još jednu molbu, kako je izjavio, važniju od ostalih:

- Znamo da starije otočanke i otočani ne koriste e-mail i ne služe se internetom. Stoga vas molimo da, ako ikako možete, odvojite malo slobodnog vremena i  budete anketari, onakvi kakvi su nas obilazili prije interneta. Da zapitate otočanke i otočane oko sebe, prvenstveno one starije, jesu li sretni, pokažete im pitanja, zapišete njihove odgovore i pošaljete ih na naše e-mail adrese ili poštom.

Na ovoj poveznici se može preuzeti naputak anketarima, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na sljedećim e-mail adresama ili telefonskim brojevima:

Prof. dr. Petar Filipić, filipic@efst.hr, 091 5091311
Prof. dr. Nenad Starc, nstarc@eizg.hr, 091 4577703

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Iz Berlina stigao na Vis na par mjeseci, pa ostao sedam godina i odabrao poljoprivredu
Pero Vojković jedno je ljeto iz Berlina došao na Vis pomoći majci oko iznajmljivanja apartmana, no nekoliko mjeseci neplanirano se produžilo na 7 godina. Njegova obitelj na otoku posjeduje 4.000 četvornih metara zemlje koja je godinama bila zapuštena. Odlučio je to promijeniti te krenuo s čiš…
Njemačka arhitektica postala poljoprivrednica i odabrala Brač za život
Sabine Engelhardt vlasnica je eko imanja Gea Viva dizajniranog po permakulturnim principima. Njen je cilj u životu ne trošiti više no što planet može podnijeti, govori nam. Budućnost svijeta u kojem živimo zamišlja kao mnoštvo malih, ali snažnih lokalnih zajednica u kojima ljudi žive samoodrživo. N…
Ima li na otocima života zimi? Evo priča triju poduzetnih otočanki
Kako se zimi živi na otoku, što donosi ljeto te bi li život na otoku mijenjale s onim na kopnu, odgovorile su tri mlade otočanke. U zemlji s tisuću otoka većina ih je pusta. I ljeti i zimi. Samo njih 47 može se pohvaliti stalnim stanovnicima. Mari Greget,