Ante Pranić: “Prometno povežimo otoke i vratimo život tamo tijekom cijele godine!”

SPLIT – Popričali smo s kandidatom za župana Splitsko-dalmatinske županije Antom Pranićem, trenutnim gradonačelnikom grada Vrgorca. Utrku za novi gradonačelnički mandat prepustio je zamjeniku Mili Hercegu dok se Ante upustio u novi životni izazov – nakon Vrgorca srušiti dvadesetogodišnju vladavinu HDZ-a u Županiji. Dotaknuli smo se nekoliko programskih smjernica i vizija županije.

Nakon Vrgorca i uspješno odrađenih mandata odlučili ste se upustiti u borbu za Splitsko-dalmatinsku županiju. Kako je nastala ova odluka i zašto?

Moja odluka o političkoj aktivaciji u Vrgorcu je zapravo posve ista onoj o aktivaciju na razini županije – jednostavno nisam više mogao nijemo gledati sve propuštene prilike i prokockane šanse za razvoj našeg grada, odnosno naše županije. Jednostavno smo znali tada, a znam i sada, da se može drugačije i bolje. Često se Vrgorac predstavlja kao neko čudo – u jednom mandatu od grada slučaja do grada koji može biti uzor svima. Ali nema tu nikakve magije, samo posvećeni rad odgovornih ljudi koji zajednici polažu račune za svoj rad. Vjerovali ili ne – to je sve što treba za zaokret i potpunu promjenu. Ako mislite drugačije od ovog, to je zato jer su vas u to uvjerili oni koji su na vlasti – i to je njihov najveći uspjeh. Zato idem na županiju, jer je sad već svim jasno da ono što imamo jednostavno ne valja, i da nam treba zaokret u svakom smislu.

Zajedno s dožupanima Dašom Dragnić i Antom Renićem te brojnim nezavisnim stručnjacima kreirali ste programske smjernice i ciljeve ako postanete župan. Što biste iz programa istaknuli kao osnovne točke vašeg djelovanja?

Želimo potaknuti razvojne potencijale naše županije u suradnji s lokalnim jedinicama samouprave, stručnom i poslovnom zajednicom kroz strateški okvir koji jasno definira razvojne prioritete. Županija mora mudro poticati poljoprivredu koja može biti primarni i sekundarni izvor financiranja za mlade osobe i obitelji. Dužni smo uspostaviti mrežu javnih usluga koja je jednako dostupna i kvalitetna u svim dijelovima naše županije. Odgovornim ponašanjem i nepristranim odlukama želimo biti partner poduzetnicima i investitorima, koji zapravo samo traže sigurnost svojih investicija. To je jedino što može otvoriti nova radna mjesta i mladima pružiti svjetlu perspektivu zbog koje će prestati odlaziti iz naše županije i naše države. Najveća smo obalna županija, stoga moramo razvojem mreže javnog prometa spriječiti daljnje osipanje i izolaciju područja u zaobalju, a vratiti život na otoke tijekom čitave godine. Čitav naš program je uperen u jedan opći cilj – poboljšanje kvalitete života ljudi u našoj županiji. To naši građani zaslužuju i to je naš program za koji tražimo podršku.

Problem otpada nije samo lokalan nego doseže i nacionalne pa i svjetske razmjere. U Splitsko-dalmatinskoj županiji izraziti problem otpada osjećamo na otocima. Što vidite kao optimalno rješenje problema? Jesu li to sredstva iz EU fondova, nabavka specijaliziranih brodova za odvoz smeća na kopno, sanacija postojećih odlagališta ili nešto drugo?

Iskreno, mene je kao građanina ove županije sramota da se projekt Lećevica kilavi već 16 godina, da ćemo, kako stvari stoje, izgubiti i europska sredstva za taj projekt, da će naši građani plaćati penale, da na odvojeno prikupljeni otpad otpada mizernih 2%. Gospodarenje otpadom je složen problem koji zahtijeva sistemska rješenja, strateško promišljanje, kontinuiranu političku volju i snažnu energičnost – ništa od toga trenutna županijska vlast nema i zato tapkamo u mjestu i imamo tako porazne rezultate. Dugi niz godina se govorilo da naš čovjek ne želi odvajati otpad, no sada je istina ogoljena – imamo županijsku vlast koji čak ni nema viziju kako problem riješiti, a kamoli da smisleno radi na njemu. Neki misle da će Lećevica sve riješiti, a može primiti polovicu trenutne količine otpada. Mi moramo drastično smanjiti količinu otpada, a za to su nam potrebne kompostane, reciklažna dvorišta, pretovarne stanice – čitav sustav gospodarenja otpadom. Stvarno je bizarno da to nikoga ne zanima, a radi se o neponovljivoj prilici da uz europska sredstva otvorimo nova održiva radna mjesta od kojih koristi ima čitava zajednica. Nova radna mjesta su najsnažnija demografska mjera – vidimo to u Vrgorcu. Sve ostalo je prazna i šuplja priča.

Osim otpada, veliki problem je i prometna (ne)povezanost koju ste i sami spominjali u svom programu. Koje projekte bi naveli kao nezaobilazne i od najveće važnost kako na kopnu tako i na moru?

Jedna smo od najvećih županija, no imamo izrazito lošu prometnu povezanost. Moramo izgraditi mrežu javnog prometa kako djeca ne bi stopirala kad idu školu, kako oni koji ne voze ne bi morali na put za sastanak s doktorom krenuti dan ranije. Nitko neće odustati od iseljavanja zato jer je dobio autobusnu liniji koja ga povezuje s obližnjim gradom. No, bolja prometna povezanost samo je jedan način poboljšanja ukupne kvalitete života ljudi u našim lokalnim zajednicama. Uz bolju prometnu povezanost, istovremeno možemo uspostaviti kvalitetniju i dostupniju mrežu javnih usluga. Vjerovali ili ne, većinu stvari o kojima govorim je moguće napraviti u jednom mandatu. Ja ne priznam „ne može se“ – sve se može ako postoji vizija, energija i volja. A naša Koalicija to ima, iza nas stoje dokazani rezultati rada s kojima smo pokazali da je nemoguće moguće.

Jedan od bitnih infrastrukturnih projekata za kojeg ću se zalagati kao župan je spojna cesta tj. tunel koji direktno spaja trajektnu luku Drvenik i autocestu A1 (čvor Ravča). Trajektna luka Drvenik druga je po važnosti luka u našoj županiji koja ostvari godišnji promet oko 126 000 vozila i oko 400 000 putnika prema Hvaru, našem turističkom biseru te ga je potrebno približiti autocestovnim pravcima, što se može postići jedino direktnim povezivanjem luke Drvenik i autoceste A1 gradnjom tunela. Tada luka Drvenik dobiva na dodatnom značaju, s bitno se rasterećuje trajektna luka Split za sve turiste koji idu prema Hvaru ili Korčuli. Trenutnoj županijskoj vlasti ovaj projekt nikada nije bio prioritetan. Dapače, lažno su otvarali radove pred lokalne izbore 2009. godine. Iako je imao pravomoćnu lokacijsku dozvolu i gotovu studiju utjecaja na okoliš nije uvršten u prioritetne projekte, a to ćemo promijeniti nakon izbornih promjena!

Vrgorac je odličan primjer kako npr. iz dugova doći do gospodarske zone Ravča. Kako bi replicirali Vaše rezultate u Vrgorcu na ostatak županije? Možete li nam navesti još koju općinu kao pozitivnu praksu?

Začudili bi ste se koliko vremena i energije ostaje za pozitivne stvari kad se 0-24 ne bavite uhljebljivanjem, mešetarenjem zemljišta, kanaliziranjem javnog novca u privatne džepove, guranjem štetnih projekata od kojih koristi imaju samo pojedinci. Imali smo viziju razvoja grada i na njoj smo danonoćno radili. Dovršetak poslovne zone, koju smo dobili u potpunom rasulu, i zbog koje se u grad slilo 400 milijuna kuna investicija, samo je jedna od brojnih stvari koje smo napravili. Uveli smo red u zemljišne knjige i konačno je grad taj koji strateški, i u javnom interesu, upravlja svojim prostorom. Ušli smo u partnerstvo s našim poljoprivrednicima i dali im sve potrebno za održivi rast i razvoj – dali smo poticaje za milijun novih sadnica jagoda, proizvodimo dvije trećine svog stolnog grožđa i suhomesnatih proizvoda u Hrvatskoj, brendirali smo i zaštitili naše proizvode, a s akademskom zajednicom vraćamo u život zaboravljene autohtone sorte loze. Razvoj Vrgorca kao jedinstvene turističke destinacije je još uvijek u tijeku. Naša je budućnost u agroturizmu, cikloturizmu, gastroturizmu i kulturnom turizmu, u kojem će nam pomoći baština našeg najvećeg velikana Tina Ujević. Znam da u našoj županiji u lokalnim jedinicama ima ljudi koji razmišljaju poput mene, nadam se da će na ovim izborima ostvariti uspjeh i da ću kao budući župan imati partnere na lokalnoj razini.

Iako obala i otoci imaju puno sličnosti s izazovima i potencijalima kao i u zagori – od poljoprivrede, razvoja poduzetništva do energetske tranzicije. Ipak obalno i otočno područje ima poseban izazov s upravljanjem pomorskim dobrom. Kako gledate na prethodna događanja i kako mislite pristupiti ovom problemu?

Iznimno mi je drago da u svojoj koaliciji imamo nezavisne pojedince koji su dali podršku građanskom organiziranju protiv lošeg upravljanja pomorskim dobrom i devastacija koji čine ogromne štete otocima, ali i dugoročnim interesima lokalne zajednice. Svih treba zabrinjavati devastacija pomorskog dobra, jer su posljedice koje nastaju trajne i zauvijek narušavaju prirodne ljepote s kojima se hvalimo i po kojima smo prepoznati. Trebamo uvesti red u upravljanju i strateško promišljanje u prostorno planiranje, a glavnu ulogu u tome treba preuzeti županijska vlast, u suradnji s lokalnim jedinicama samouprave, lokalnim zajednicama i stručnjacima. Trenutna aktivnost Splitsko-dalmatinske županije je na žalost samo kozmetička i ne postoji snažna volja i politička odluka da se s ovim ogromnim problemom ulovimo u koštac. Iako se posljednjih dana hvale velikim uspjesima u ovom području realnost je potpuno drugačija. Devastacije se nastavljaju i to sve bahatije, devastatori su rijetko, gotovo nikad, sankcionirani, procesi netransparentni i samim tim podložni koruptivnim radnjama, javnost je sve nezadovoljnije i svjesnija štetnog utjecaja ovakvih politika i upravljanja, a realno sve alate koji nam mogu omogućiti pravednost, transparetnost i učinkovitost procesa imamo. Očigledno je da nedostaje političke volje i da su privatni interesi i dalje ispred svake zdrave logike i građana. Ovo je jedan od najizazovnijih zadataka kojem ćemo se posvetiti te u suradnji s našim nezavisnim stručnjacima pokrenuti ozbiljne promjene u načinu upravljanja i uključivanja javnosti u procese dodjele koncesija i koncesijskih odobrenja.

Kako vidite županiju 2025. godine ako postanete Županom?

Vidim ju kao županiju u kojoj žive sretni ljudi. Ja znam da ovo nisu prazne riječi, znam da se može, i znam da je za neke stvari dovoljan samo jedan mandat. Ja sam spreman preuzeti odgovornost i građanima transparentno polagati račune za sve što napravimo, ali i ono što ne napravimo. No, prvi korak je na građanima, na ovim lokalnim izborima. Znam da će prepoznati mene i moj tim kao opciju iza koje stoje dokazani rezultate, a ne prazna priča.

Dosta je priče – ljudi, ajmo raditi!

Sponzorirani sadržaj Izbori 2021.

PROČITAJTE JOŠ:

Nakon dugogodišnje borbe za otoke i očuvanje pomorskog dobra, Maja Jurišić ušla u politički ring