Apel vodećih klimatskih znanstvenika: " Krah Golfske struje bliži je nego što mislimo, posljedice će biti katastrofalne!"

Kolaps AMOC-a doveo bi do značajnog hlađenja i ekstremnih vremenskih uvjeta u nordijskim zemljama – Islandu, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.

Znanstvenici u jasnom i konciznom otvorenom pismu upozoravaju da bi slom ove tople struje mogao imati široke klimatske posljedice diljem sjeverne hemisfere, posebice u Europi gdje značajno utječe na uspostavljanje klimatskih obrazaca.

Struje na koje se odnosi ovo upozorenje dio su Atlantske meridionalne preokretne cirkulacije (AMOC), golemog oceanskog sustava koji uključuje Golfsku struju. Njihov je posao ukratko rečeno prenositi toplinu, onu vitalnu toplinu prema sjeveru.

Kolaps AMOC-a ne bi doveo samo do hlađenja sjevernog dijela Europe već i do promjena u obrascima padalina te pojava intenzivnijih oluja i ekstremnih vremenskih uvjeta koji bi se osjetili diljem Europe.

- Ti utjecaji mogu znatno ugroziti poljoprivredu, ekosustave i životne uvjete u sjeverozapadnoj Europi i šire. S druge strane, kako AMOC slabi, smanjuje se sposobnost mehanizma termohaline cirkulacije kojom se površinska topla voda povlači prema sjevernom dijelu Atlantika, što znači da bi više tople vode ostalo u južnijim regijama, posebice na istočnoj obali Sjeverne Amerike. Kombinacija povećanja volumena i termalne ekspanzije doprinosi regionalnom porastu razine mora. Osim na kopnu, slabljenje AMOC-a može značajno poremetiti i regionalne morske struje, što bi direktno utjecalo na morske ekosustave. U prvom redu tu su distribucija hranjivih tvari u oceanima te migracija ribljih populacija. To će svakako utjecati na ribarstvo - važnu granu za mnoge europske zemlje - rekla je  oceanografkinja iz Laboratorija za fiziku mora na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu Dr. sc. Natalija Dunić, a prenosi Index.

Je li katastrofa zaista blizu?

Brojna istraživanja pokazuju da AMOC već usporava te da bi zbog globalnog zagrijavanja uskoro mogao doseći kritičnu točku preokreta, što bi moglo izazvati kaos u klimatskom sustavu Zemlje. Najnovije analize pokazuju da se kolaps može očekivati oko 2050. godine ako se emisije stakleničkih plinova ne smanje.

Autori podsjećaju da bi i drugi dijelovi svijeta osjetili posljedice. Ako bi AMOC potpuno stao, došlo bi do pomicanja tropskih monsuna prema jugu, što bi imalo katastrofalne posljedice za poljoprivredu i ekosustave.

Pismo napominje da bez hitne akcije protiv klimatskih promjena postoji solidna vjerojatnost da bi AMOC mogao kolabirati već u narednim desetljećima.

Naime, prema najnovijem izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), "postoji srednja pouzdanost da Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija neće naglo kolabirati prije 2100. godine, ali ako bi se to dogodilo, vrlo vjerojatno bi izazvalo nagle promjene u regionalnim vremenskim obrascima i velike utjecaje na ekosustave i ljudske aktivnosti".

No, ljudi su izgleda stručnjaci kad nešto treba uništiti pa znastvenici sugeriraju da je ovaj rizik podcijenjen te da je prelazak kritične točke ozbiljna mogućnost već u sljedećih nekoliko desetljeća.

J.T.