Artefakti iz podmorja Spinuta arheologe ostavili bez daha
SPLIT – Već poznata antička luka na sjevernom dijelu splitskog Marjana arheolozima je otkrila novo, fantastično blago. Saznanje koje će promijeniti pogled na važan dio povijesti grada i njegove Dioklecijanove palače.
Gotovo pola stoljeća od otkrića antičke luke, ronioci su u podmorju Spinuta uz već uobičajene amfore pronašli artefakte koji su arheologe ostavili doslovce – bez daha, javlja HRT.
– Pogotovo nas je iznenadio nalaz građevinskog materijala vezanog za izgradnju Dioklecijanove palače jer smo onda znali da je to nešto novo, rekao je Miroslav Gogala, kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, voditelj istraživanja.
– Prvi put nakon istraživanja slobodno možemo reći da se izgradnja palače odvijala ne samo od obale koja je danas splitska riva, nego i sa ove sjeverne strane, tj. sa strane Spinuta – otkriva dr. Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split .
Na dnu starog pristaništa more je zagrlilo i do danas očuvalo pravilno rezane cigle usađene u velebnu palaču kojoj se i nakon više od 1700 godina, divi cijeli svijet. U lukovima i svodovima Dioklecijanovih podruma i danas podupiru nekadašnje carske odaje.
– Senzacionalno je to što smo prije mislili da se sve odvijalo na tom uskom arealu palače, a sad vidimo da je to jedna daleko šira priča, da je to cijeli prostor inkorporiran u to ogromno gradilište početkom 4.stoljeća – kaže Katić.
Sjajan je osjećaj zamisliti bučnu vrevu u luci rimskog Spalatuma, naselja koje je prethodilo palači. Patricije koji su požurivali i tisuće plebejaca i robova koji su poslušno radili. Zamisliti stotine brodova s tonama najkvalitetnijeg materijala iz cijelog Sredozemlja. Gradili su se i palača i akvedukt. Golem posao odrađen je u samo deset godina!
– Sva ta roba i hrana i sve što je dolazilo, dolazilo je u Spinut i tom kratkom cestom od 1,5 km do palače se transportiralo. Vrlo osmišljen prostor, vrlo osmišljena infrastruktura koja je posebno došla do izražaja u vrijeme gradnje palače – dodaje Katić.
Istraživanja pristaništa koje je postojalo od 2. stoljeća, a u doba gradnje palače bilo je u svom zenitu, projekt je koji vodi Muzej u suradnji s ronilačkim klubom “Špinut”. Projekt je dio Programa razvoja, zaštite i valorizacije pomorske baštine koji sufinancira Splitsko dalmatinska županija.
– U konkretnom slučaju, riječ je o programu koji je u 2020. realiziran s 1 milijun kuna, ukupno je realizirano 58 projekata, jedan od njih je i “Pomorska baština Marjana” – kaže Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo SDŽ
Partner u projektu je i Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan.
– Marjan je osim kao prirodna baština zaštićen i kao kulturna baština, vrlo je bitan po tome. Započeli smo od njegove sakralne baštine, marjanskih crkvica, a sada nastavljamo kroz podmorje Marjana – rekla je Antonela Čmrlec, Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan.”
Arheolozi ronioci iznenađeni su velikom količinom materijala izronjenog u nepunih mjesec dana.
– Ovo mogli bismo reći da se tek zagrebalo. Kopnene stvari su vremenom uništene, sada otkrivamo stvari koje su pošteđene. Osim erozijom vremena, ali nisu uništene ljudskom djelatnošću. Prema tome, sada nam ostaje otkriti tajne koje je priroda 2000 godina čuvala – kaže Gogala.
Istražiti, konzervirati, pokazati. Priču o pristaništu koja pokazuje povijesni početak jednoga velikog grada. Turistima, a još više budućim naraštajima Splićana koji će iz ovih malih ulomaka o svom gradu doznati veliku, zanimljivu, prekrasnu priču.
Tatjana Lisičin/T.V./More/HRT