Betonirali škrape, da im bude “ravnije”, pa nasrnuli na aktivista sjekirom
PULA – Vandaliziranje obale i devastacija pomorskog dobra poprimili su nove, opasnije obrise. Najsvježiji primjer stiže nam iz Istre, gdje je jedan aktivist jedva izvukao živu glavu pred nasilnim devastatorima.
Incident se dogodio prošli tjedan na plaži Soline u uvali Vinkuranskog zaljeva u okolici Pule, gdje je prema opisu aktivista iz poznate ekološke građanske incijative Žućo, nekoliko punoljetnih osoba betoniralo dio obale skoro do same crte mora, s ciljem da si poravnaju mjesto za ležanje/sjedenje.
Na mjestu događaja zatekao se jedan od aktivista Žuće, koji je upozorio počinitelje da krše više zakona. U tom trenutku počinitelji su nasrnuli sjekirom na aktivista koji je jedva izvukao živu glavu. Fizički nasrtaji i prijetnje smrću nisu ga obeshrabrile pa se aktivist vratio na “mjesto zločina” i fotografirao devastaciju pomorskog dobra.
Cijeli događaj prijavljen je policiji koja do danas, kažu aktivisti, nije izašla na teren niti su sankcionirali napadače/devastatore pomorskog dobra. Upit policji poslali smo i mi.
“Obavještavamo Vas kako je policija 3. srpnja oko 15.45 sati putem aplikacije MUP Sigurnost i povjerenje zaprimila dojavu nepoznate osobe o devastaciji plaže u Solinama. Policijski službenici izašli su na mjesto događaja, no nisu zatekli sudionike događaja niti je itko pristupio policijskim službenicima radi prijave prijetnji. Policija provodi izvide vezano za navedeni slučaj te će o svemu obavijestiti Lučku kapetaniju i Općinu Medulin. Također pozivamo osobe koje smatraju da su oštećene kaznenim djelom prijetnja da se jave u Policijsku postaju Pula-Pola radi podnošenja prijedloga za kazneni progon. Naime, dojave putem navedene aplikacije su anonimne tako da policija nema podatke o pošiljatelju dojave”, odgovor je kojeg smo dobili iz istarske policije.Ponavljanje je majka znanja pa ćemo ponoviti – pomorsko dobro kao opće dobro pripada svim ljudima i kao takvo je neotuđivo, ne može biti objekt stjecanja prava vlasništva niti drugih stvarnih prava i ne može biti u prometu. Na osnovu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, minimalna nesporna širina morske obale kao dijela pomorskog dobra iznosi šest metara od crte srednjih viših visokih voda, dok maksimalnu širinu određuju županijska povjerenstva za granice pomorskog dobra koje potom odobrava nadležno Ministarstvo.
Slučaj iz Pule prijavljen je svim nadležnim tijelima čije postupanje se još iščekuje. Pozivamo sve savjesne građane, kojima je stalo do toga da pristup moru imaju svi – bilo kad i bilo gdje, da nam šalju fotografije s nazivom lokacije devastacije pomorskog dobra na info@morski.hr ili putem Facebook stranice.
Ta neumjesna radnja previše je uzela maha na Jadranu, i vrijeme je da tome svi skupa stanemo na kraj. Ako državne institucije ne reagiraju po sili zakona, onda ćemo ih mi kao građani “natjerati” na to.
K.B.