BIH prijeti nuklearnim otpadom iznad Dubrovnika ako Hrvatska ne odustane od Trgovske gore
Izbor Trgovske gore mjestom na kojem će Hrvatska skladištiti nuklearni otpad iz NE Krško godinama opterećuje stanovnike ovog dijela Hrvatske, ali i 200-njak tisuća stanovnika susjedne BIH. Tamošnje ekološke udruge tvrde da vlasti BIH namjerno izbjegavaju raspravu o ovoj temi s Hrvatskom. Pitaju se što stoji iza toga?!
Od trenutka kada se saznalo da će Hrvatska skladištiti svoj dio otpada iz NE Krško u Vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, stanovništvo koje živi uz rijeku Unu, svega nekoliko stotina metara od dotičnog skladišta ubojitog otpada, spava s grčem u želucu.
Nakon razornog potresa koji je krajem prošle godine pogodio županiju u kojoj se nalazi spomenuta vojarna, povećao se strah s obje strane granice. Ekološke udruge upozoravaju da će u slučaju bilo kakve havarije posljedice za biološku raznolikost sliva od Bihaća preko Novog Grada biti nesagledive, piše DW.
Pusta obećanja, nigdje akcije
Aktivisti smatraju da je BIH diplomacija u slučaju Trgovske gore potpuno zakazala, dapače, misteriozno je izgubila dar govora kada je riječ o ovoj temi – od entitetskih ministarstava, do Vijeća ministara.
Pokazalo se to, kažu, i tijekom nedavnog posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini. Iako je prvi čovjek Vijeća ministara BIH Zoran Tegeltija tvrdio da će učiniti sve da nagovori hrvatsku vladu da promijeni lokaciju skladištenja otpada, nakon Plenkovićeve izjave da se lokacija neće mijenjati, nije rekao niti riječ.
– Riječ je o vojnom objektu, gdje nema nikoga u blizini. Nema nikakve opasnosti za ugrožavanje zdravlja ljudi u Hrvatskoj a još manje za građane s druge strane, u BiH – izjavio je hrvatski premijer, dok je Tegeltija šutke stajao u njegovoj nazočnosti.
BIH je prije dvije godine formirala dva tima koja bi se trebala baviti ovim pitanjem: jedan stručni i jedan pravni. Ni to nije bilo dovoljno pa je Vijeće ministara formiralo i Koordinacijsko tijelo koje nadgleda i koordinira ovu borbu BiH za očuvanje prirodnih resursa. U posljednjih godinu dana održana su svega dva sastanka na ovu temu, učinjeno nije ništa.
– To sada postaje prostor koji je nepoželjan kao mjesto življenja. Strah stanovništva, raseljavanje i proizvodi s tog terena, koji će biti označeni da dolaze s lošeg geografskog terena. Čitav niz problema se otvara, čak i da se ništa ne dogodi u deponiju. A ako se pak nešto dogodi, poput nedavnih potresa u Glini i Zagrebu, tek bi onda imali problem – ističe Neđo Đurić iz Stručnog tima, čijim članovima nije dozvoljeno prisustvo na Trgovskoj gori kako bi zajedno s hrvatskom stranom obavljali istraživanja.
Dubrovnik kao zadnja opcija?
Član Pravnog tima BIH Vitomir Popović kaže da BIH ne može mnogo učiniti, čak i da se otvori mogućnost arbitraže u ovom postupku, jer je Hrvatska već počela s pripremama prije nekoliko godina, a prema dostupnim podacima, radovi na pripremama bivše vojarne već traju.
BIH strani preostaje nekoliko mogućnosti – obraćanje Međunarodnom sudu pravde, tužbe građana BIH protiv Hrvatske, a onda i tužba Europskom sudu za ljudska prava. A postoji i radikalna, ali legalna, mjera.
– Ukoliko se ne budu okanili Trgovske gore, jednog dana mogu dobiti nuklearni otpad iznad Dubrovnika, na najbližoj točki s BiH. Jer ništa za nas nije manje vrijedan Novi Grad i Bihać, nego za njih Dubrovnik. To su legalne metode reciprociteta – zaključuje Popović.
K.B.