Bili smo u Europskom centru za sigurnost pomorstva u Lisabonu: „Prosječna starost europskih putničkih brodova je zabrinjavajuća, trajekti su prosječno stari 32 godine!“

Europska komisija u Hrvatskoj organizirala je za urednike medija koji pokrivaju pomorske teme studijski posjet Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost u Lisabonu European Maritime Safety Agency (EMSA). Među pozvanima bio je i Morski HR, pa smo iskoristili priliku da razgovaramo i s izvršnom direktoricom Majom Markovčić Kostelac koja nas je upoznala s agencijom koju hrvatska pomorska javnost slabije poznaje.

EMSA je osnovana prije 21 godinu kako bi podigla razinu sigurnosti plovidbe u europskim vodama i na brodovima koji plove pod zastavama država članica Europske unije. Zaduženi su za smanjenje rizika od pomorskih nesreća, onečišćenja mora s brodova i gubitka ljudskih života na moru pomaganjem u provedbi relevantnog zakonodavstva EU-a. Službeno, Republika Hrvatska dobro surađuje s ovom agencijom, gdje ima i svoje zaposlene ljude, no neslužbeno, inicijativa s hrvatske strane mogla bi biti puno bolja i izdašnija, kako bi iskoristili puni kapacitet ove agencije na korist sigurnosti pomorskog prometa u Jadranu.

Hrvatsko Ministrarstvo obrane stopiralo europski nadzor Jadrana iz zraka

Primjerice, bespilotne letjelice koji su pompozno najavljeni u Ministarstvu mora 2018. i 2019. godine za nadzor sigurnosti i čistoće Jadrana koristili su se samo godinu dana i više nikad nisu zatraženi. Neslužbeno smo doznali da su se nadzoru iz zraka usprotivili u Ministarstvu obrane. Podsjetimo, tada ga je vodio Damir Krstičević, a potom i neslavni Mario Banožić.

Isto tako, EMSA putem satelita može vrlo precizno dati podatke o tome koji brodovi su u koje točno vrijeme prošli nekim područjem i jasno dati do znanja tko je izvor potencijalnog zagađenja.

Primjer iz lipnja kad su istarske plaže prekrivene mazutom od navodno nepoznatog izvora, mogao se vrlo lako rasvijetliti satelitskim nadzorom kojeg posjeduje EMSA, samo da je hrvatska administracija uputila konkretan upit po tom pitanju, što, doznali smo, nisu učinili.

EMSA nastala nakon dvije velike pomorske nesreće

Što je EMSA i kako funkcionira, objasnila je za Morski HR izvršna direktorica EMSA-e, Maja Markovčić Kostelac:

- S jedne strane pomažemo nadležnim tijelama država članica EU, bilo kroz sustave nadzora plovidbe, gdje smo kroz posljednjih 20 godina izgradili najkompletniju pomorsku sliku u civilnom sektoru u Europi. Imamo vrlo jasnu sliku kretanja brodova, a jednako tako možemo identificirati rizična ponašanja na moru, zatim povijesno kretanje brodova, što su vrlo vrijedne i korisne informacije za one koji djeluju u pomorskoj domeni u EU.

Kakvi su rezultati u posljednjih dvadesetak godina i što to znači za Jadran?

- Ono što možemo sa zadovoljstvom reći da je stanje pomorske sigurnosti općenito u EU puno bolje, nego što je to bilo prije dvadesetak godina, kada je EMSA osnovana, a sjećate se, osnovana je kada su se dogodile dvije velike pomorske nesreće Erike i Prestigea.

Kada kažem da je stanje bolje, onda to podupirem brojkama, koje govore o znatno manjem broju podstandardiziranih brodova u europskim lukama, o manjem broju utvrđenih nedostataka prilikom inspekcijskih pregleda, u razmjerno stabilnom broju pomorskih nesreća, što još uvijek nije dovoljno dobro, ali sa puno manjim brojem totalnih gubitaka brodova i naravno, manjim brojem ljudskih žrtava. Svaki ljudski život je puno i previše, međutim, ta brojka je prošle godine doživjela najnižu razinu, od kad uspoređujemo brojke žrtava.

Kod nas se često spominje Jadrolinija kao primjer starosti brodova, pa i nažalost zbog nedavne tragedije Lastova, ali ovdje smo u Lisabonu doznali da je prosječna starost europske flote putničkih brodova vrlo, vrlo visoka. Znači, nije samo u Hrvatskoj stanje loše.  

- EMSA upravo provodi u ime Europske komisije nadzor primjene zakonodavstva EU u odnosu na putničke brodove i posjetili smo gotovo sve europske države. Možemo reći da je starost putničke flote u EU zabrinjavajuće visoka i taj trend se ne smanjuje.

Iako nije nikakva utjeha, ali Hrvatska nije iznimka, starost putničkih brodova u EU je zabrinjavajuća!

Koliki je prosjek starosti tih brodova?

- 29 godina su prosječno stari putnički brodovi, a 32 godine trajekti! To je vrlo visoka starost. Ali nije stvar samo u starosti, jer se i stariji brodovi mogu dobro održavati, stvar je u primjeni standarda. Na starije brodove se primjenjuju stariji standardi koji su, naravno, daleko nadmašeni standardima koji se primjenjuju na nove brodove.

Koliko Hrvatska koristi vaše usluge i ima li tu prostora za napredak?

- Hrvatska je aktivna članica EU i koristi usluge EMSA-e. Puno smo razgovarali o korištenju naših satelitskih usluga i naših dronova. Naravno da uvijek možemo više, ali to je sad pitanje kapaciteta za apsorbciju. Mi zaista pružamo široki spektar različitih usluga kojima je osnovni cilj jačanje kapaciteta država članica. Države članice to prilagode onome što im je potrebno, pa vjerujem da i kolege iz Hrvatske koriste ono od cijelog portfelja što im je najpotrebnije, ali ih pozivam da koriste i puno više.

Vi imate konkretne podatke; je li Jadran spada u sigurna mora?

- Jadran je u gornjem prosjeku, što broju nesreća, što broju zaustavljenih brodova, u odnosu na ukupan promet. Ono, čime se mi u EMSA-i ne bavimo, a što jest značajan faktor sigurnosti na Jadranu su rekreacijska plovila koja dodatno opterećuju sigurnosnu sliku, osobito u ljetnim mjesecima. To nije nešto čime se EMSA bavi jer nam države članice nisu prepustile baviti se ovim problemom, ali je to svakako značajan faktor.

Kad govorimo o uslugama koje Hrvatska koristi od EMSA-e, moramo spomenuti jedan projekt kojeg je pokrenula Hrvatska – Unaprjeđenje i modernizacija sustava izvješćivanja svih brodova koji uplovljavaju u Jadran, zajedno s drugim jadranskim državama i tu je EMSA pozvana da ih podrži u tehničkom smislu.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: